Noticias

Tinan 24 Restaurasaun Independénsia, Líder Nasionál Hamutuk Hadi’a Povu Nia Moris

todayMay 20, 2026 32

Background
share close

Díli, 20 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Tinan ne’e, Timor-Leste kompleta tinan 24 Restaurasaun Independénsia ne’ebé erói no mártir barak lakon vida no hasoru sofrimentu oin-oin hodi sosa ukun an ne’ebé hatudu Timor-Leste nia integridade no dignidade nu’udar país demokrátiku.

Tinan 24 la’ós deit númeru, maibé konkista ne’ebé lori vitória ho liberdade totál, hamnasa no mata-been ksolok nian ne’ebé eziste no haksumik hela desde tempu kolonializasaun portugés too invazaun Indonézia, iha ne’ebá halo povu ne’e terus, mate no ruin no ran sira naklekar lemorai.

Iha diskursu Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta fó mós énfaze  ba iha progresu iha dezenvolvimentu umanu, edukasaun, juventude no kultura, progresu iha saúde, pobreza, inkluzaun no empoderamentu, infraestrutura, ekonomia no soberania funsionál, setór privadu no dinamizasaun ekonómika, rekursu naturál, enerjia no baze produtiva, reforma interna sira no mós Justisa ho Transformasaun Ekonómika, kooperasaun rejionál no integrasaun totál Timor-Leste nian ba ASEAN ne’ebé halo país ne’e nia naran morin no boot ba bebeik.

“Bainhira iha tinan 2001 ha’u hahú asume funsaun Estadu nivel aas, ha’u halo nune’e ho juramentu atu serví Povu ho di’ak, atu kontribui ba konsolidasaun pás, estabilidade polítika, governasaun di’ak no atu hakle’an demokrasia,” Ramos-Horta hateten iha nia  diskursu ba povu iha selebrasaun tinan 24 Restaurasaun Independénsia iha Tasi-tolu, 20 Maiu 2026.

Hirak-ne’e uluk no sai hanesan kondisaun sine qua non ba família timor-oan no estranjeiru sira ne’ebé serbisu no hela iha rai-laran atu moris iha dame no seguransa kompletu.

“Ha’u hakru’uk, ho respeitu no agradesimentu kle’an, ba ita-nia veteranu sira Libertasaun Nasionál nian, mane no feto sira ne’ebé sakrifika sira-nia juventude, konfortu no, dala barak, sira-nia moris rasik, atu ohin ita bele moris iha liberdade no soberania. Ha’u mós hakru’uk iha ita-nia patriota boot sira-nia memória nia oin, Francisco Xavier do Amaral, Nicolau dos Reis Lobato, Nino Konis Santana, David Alex Daitula, Ma’huno Bulerek Karathayano (José António Gomes da Costa) no iha sira hotu ne’ebé mate iha ita-nia kamiñada koletiva nia oin,” hateten Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.

Hosi sorin seluk, Rosa Moreira, hanesan negociante ambulante iha Díli laran  ba Rafa.tl hateten ho orgullu no nakonu ho espíritu patrotizmu no nasionalizmu husu ba Governu no líder nasionál sira atu hamutuk hodi tau matan ba povu.

Nia hatutan, komemorasaun loron Restaurasaun Independénsia, 20 Maiu  ne’e hanesan povu kontente, tanba ukun aan ona, la iha problema no hato’o apresiasaun aas mós ba governu ne’ebé kria kondisaun posível ba povu moris ho livre no responsabilidade.

“Lider nasionál sira  tenke hamutuk hadia rai ida ne’e hodi fó oportunidade ba foin-sa’e sira iha futuru mai. Futuru rai ida ne’e nian tenke adianta fali hodi nune’e foin-sa’e sira ne’e aproveita rai doben Timor-Leste hodi hadia diak liuan ba futuru,” Rosa Moreira hateten.

Rosa Moreira mós husu ba governu atu kria kondisaun posível hodi halo kontrolu ida másimu ba iha produtu importasaun sira ne’ebé mai husi estranjeiru, atu nune’e, labe fo impaktu ba produsaun produtu sira iha rai laran.

António Mendonça hanesan negosiante ai-leba ne’ebé fa’an a-ifuan hateten, hanesan povu kontente ho Restaurasaun Independénsia ba tinan 24 no husu ba Governu atu kontinua tau matan ba povu nia moris.

“Ita selebra ita nia loron restaurasaun independénsia, ami husu Governu tau matan mós ba ami ai-leba nia moris. Ami hakarak estrada di’ak no hakmatek atu ami bele fa’an ami nia sasan ho livre,” António Mendonça tenik.

Ai-leba ne’e haktuir hanesan povu haré Governu halo ona buat barak maibé presija tau matan ba povu nia kondisaun real iha área rurál tamba povu barak seidau asesu ba dalan ho di’ak.

Teresa Soares hanesan negosiante ambulante  hateten kontente tebes ohin selebra loron restaurasaun Independénsia ba tinan 24.

Nia hakarak estrada tenke di’ak, bee-moos ba povu no eletrisidade ne’e labele mate hela deit, tanba povu kiik moris ho fila-liman hodi sustenta família no sustenta oan sira.

“Ami hakarak ne’e ukun nain sira hamutuk, tau matan ba ami nia moris. Ukun an ne’e tenke halo povu kontente labele halo povu halerik bebeik ba estrada no susar ba bee mos, hela fatin la hakmatek tamba muda ba muda mai.” Hateten Teresa Soares.

Partisipa iha serimónia selebrasaun tinan 24 Restaurasaun Independénsia Timor-Leste husi Vise-Primeiru-Ministru Austrália Richard Marles, Sekretáriu Jerál ASEAN Kao Kim Hourn, Eis Ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia Hasan Wirajuda no Marty Natalegawa, no konvidadu onra sira seluk hamutuk ho reprezentante Embaixadór sira ne’ebé akreditadu iha Timor-Leste, Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Fernanda Lay, membru Parlamentu Nasionál, Prezidente Tribunál Rekursu, Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay no Mariano Assanami Sabino no membru Governu,  Eis Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak,  Eis Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu-Olo, komandante Jerál PNTL, Komandante Jerál F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raul Falur Rate no mos konvidadu onra sira sivíl no militár.

 Jornalista : Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!