Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 20 Jullu 2026 (RAFA.TL) —Primeiru-Ministru (PM) Xanana Gusmão, Segunda-ne’e, hatun ona despaixu hodi suspende permanente Prezidente Autoridade Munisipál (PAM) Aileu, João Bosco dos Santos.
Desizaun PM Xanana nian ne’e bazeia rezultadu inkéritu ne’ebé konduzidu husi Gabinete Inspesaun Jerál no Auditória Ministériu Administrasuan Estatál tuir ezersísiu kompeténsia legál ne’ebé atribui ba Gabinete Inspesaun Jerál no Auditória.
Tuir dokumentu ne’ebé Rafa.tl asesu ho númeru referénsia 471/M-MAE/VII/2026 ne’e, PM Xanana Gusmão mós orienta pontu inportante rua mak hanesan;
Molok ne’e, Ministru Administrasaun Estatál Tomas do Rosário Cabral, hasai despaixu hus Ref. Nú: 469/M-MAE/VI/2026, data Dili, 17 Jullu 2026, ho asuntu Determinasaun ba medida prekausaun sira durante investigasaun ne’ebé la’o hela, ba Prezidente Autoridade Munisipál Aileu.
Iha despaixu ne’e, Ministru Tomas do Rosário Cabral ho onra informa ba PAM Aileu João Bosco dos Santos katak, tuir akontesimentu sira ne’ebé atribui ba nia ne’ebé maka hetan publikasaun barak iha mídia sosiál no iha mídia streaming sira, maka Ministru Tomas do Rosáro Cabral fó ona instrusaun ba Inspetór Jerál Administrasaun Estatál nian atu loke inkéritu ida, ne’ebé sei hala’o hosi Gabinete Inspetór Jerál no Auditoria Administrasaun Estatál nian, ho objetivu atu estabelese kompletamente faktu sira kona-bá alegasaun sira ne’ebé maka atribui ona antes.
Ministériu Administrasaun Estatál hala’o nia atividade ho adezaun rigoroza ba prinsípiu sira estadu direitu demokrátiku nian, partikularmente prinsípiu prezunsaun inosénsia nian; tanba ne’e, sei la propoin ka adota medida sansionáriu sira molok konkluzaun prosedimentu inspesaun refere no revizaun ba ninia deskobrimentu sira.
Maibé, kobertura mídia ne’ebé luan ne’ebé hetan hosi akuzasaun sira ne’ebé iha kestaun—tantu iha mídia sosiál no iha meiu notísia sira—garante adosaun hosi medida prekausaun sira hodi salvaguarda dignidade, kredibilidade, no prestíjiu hosi instituisaun públika sira. Liután, knaar Prezidente Autoridade Munisipál nian implika reprezenta Governu iha ámbitu jurisdisaun territoriál respetiva; tanba ne’e imperativu atu garante katak funsionamentu Administrasaun Públika ne’ebé di’ak no konfiansa públiku iha instituisaun sira la afetadu enkuantu investigasaun la’o hela.
“Tuir loloos, ho ida-ne’e, ha’u orienta Iia-boot nia Exelénsia atu evita—hein konkluzaun hosi investigasaun atuál no anúnsiu hosi desizaun ne’ebé rezulta—husi aprezenta iha fatin Autoridade Munisipál Aileu nian no hosi hala’o aktu ruma ne’ebé asosiadu ho ezersísiu podér sira ne’ebé inerente ba kargu Prezidente Autoridade Munisípiu nian,” Ministru Tomas do Rosário Cabral haktuir iha nia derxpaitu ne’ebé RAFA.TL sita.
Durante períodu ida-ne’e, sei ezerse kbiit ne’ebé nesesáriu ba funsionamentu di’ak Autoridade Munisipál nian hosi Sekretáriu (ka Sekretáriu sira) Munisipál ne’ebé Sua Exelénsia hili atu delega, tuir lei aplikavel; tenke foti medida nesesária hotu-hotu atu garante kontinuidade operasaun administrativa no buka interese públiku.
“Ha’u fiar katak ita-boot nia exelénsia komprende katak diretiva ida-ne’e la konstitui prejuizu ida kona-bá verdade hosi alegasaun sira ne’ebé halo hasoru ita-boot; maibé, nia intensaun de’it atu proteje interese públiku, kredibilidade instituisaun Estadu nian, no dignidade kargu ne’ebé ita-boot kaer daudaun, enkuantu faktu sira estabelese ho loloos,” Tomas Cabral haktuir iha nia despaixu.
Kazu PAM Aileu (suspendidu) João Bosco dos Santos nian ho Alda (naran ne’ebé baibain família temi) akontese no sai virál iha mídia sosiál sira, iha loron hirak liubá, tanba mosu dezindentimentu no diskórdia ba deklarasaun ne’ebé parte rua aseita ona antes iha sira na’in-rua nia relasaun ne’ebé ikus mai Alda kous no partus ona bebe mane ida.
Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
PM Xanana Hatun Despaixu Suspende Permanente PAM Aileu João Bosco
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt