Noticias

Uniaun Europeia Kompromete Apoiu Setór Privadu Timor-Leste

todayMay 30, 2026 8

Background
share close

Díli, 30 Maiu 2026 (RAFA.TL)– Uniaun Europeia (UE) kompromete kontinua apoiu setór privadu sira ba dezenvolvimentu ekonomiku Timor-Leste liu husi apoiu finaseiru ne’ebé Uniaun Europeia iha ba formaliza instrumentu finanseiru ne’ebé importante.

Atu konkretiza mehi no apoiu sira Uniaun Europeia nian ne’e, Sesta (29/05/2026), delegasaun Uniaun Europeia mai Timor-Leste realiza semináriu nasionál ida ho tema “Promoting Private Sector Development for Equitable Development”, no halo mós serimónia asinatura nota entendimentu entre Banku Investimentu Europeu ho Kaebauk Investimentu no Finansas, nu’udar kumpromisu forte Uniaun Europeia nian ba dezenvolvimentu setór privadu nasionál.

Diretór ba Ázia no Pasífiku iha Uniaun Europeia, Diresaun Jerál ba Asosiasaun Internasionál no Dezenvolvimentu, Péteris Ustubs, iha nia diskursu hatete, onra no ksolok loke semináriu kona-ba promove dezenvolvimentu setór privadu ida ne’ebé ekuitativu hodi hamoris no haforsa setór privadu nasionál ida ne’ebé rezilente liubá dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha futuru.

“Ita la’ós hasoru malu de’it atu troka hanoin kona-bá oinsá Timor-Leste bele harii ekonomia ida ne’ebé forte liu, inkluzivu liu, no reziliente liu, maibé mós atu formaliza instrumentu finanseiru foun ida ne’ebé importante hodi apoia ambisaun atu haburas ekonomia Timor-Leste, no ida-ne’e mak realiza liu husi akordu empréstimu millaun 10 USD entre Banku Investimentu Europeu no Kaebauk Investimentu no Finansas,” Direksaun Jerál ba Asosiasaun Internasionál no Dezenvolvimentu, Péteris Ustubs hateten.

Péteris Ustubs informa, Uniaun Europeia asina akordu fundasaun rua ba programa rua iha apoiu ba Peqeunas e medias Empreza (PME) sira no mós hametin sistema judisiál sira. Hamutuk, dokumentu tolu ne’e kobre investimentu millaun 19 USD husi Uniaun Europeia iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Uniaun Europeia mós agradese ba governu iha Timor-Leste ba lideransa no parseria sira hotu iha setór privadu, instituisaun finanseira sira, sosiedade sivíl, no komunidade internasionál, no mós jogadór ekonómiku sira nasaun nian tanba adere ba diskusaun ida-ne’e.

“Ami nia prezensa hatudu katak dezenvolvimentu setór privadu no inkluzaun finanseira iha debate ajenda dezenvolvimentu Uma-Fukun Timor-Leste nian. Bainhira Uniaun Europeia haré ba ninia kooperasaun no parseria ho rejiaun Indo-Pasífiku, inklui Timor-Leste, ami halo ida-ne’e liuhosi ami-nia estratéjia odamatan globál, hanesan imi sei haré ami-nia loron ikus. Ami nia oferta atu harii enerjia konetividade sustentável, ho kualidade aas, transparente, dijitál, transporte, no ekonómiku ne’ebé moos. Portaun globál apoia dezenvolvimentu ba tempu naruk, hametin propriedade lokál, no tane aas sistema internasionál bazeia ba regra,”  Péteris Ustubs subliña tan.

Ba Timor-Leste, odamatan globál signifika investe iha ema no iha ekonomia rurál, ajuda agrikultór sira aumenta valór ba sira-nia produtu, no ajuda empreza ki’ik no médiu sira buras no ajuda halibur merkadu rejionál no globál. Signifika, investe mós iha instituisaun sira, padraun sira, no reforma sira ne’ebé halo kreximentu ida-ne’e sai sustentável, amplifika mós hosi faktu katak Timor-Leste tama iha Organizasaun Mundiál Komersiu (OMK) no ASEAN.

Nia hatutan, haré ba oin, posibilidade atu tama iha akordu parseria ekonómika interinu husi Pasífiku ne’ebé importantemente sei inklui no aumenta dimensaun adisionál ba kreximentu ekonómiku.

Iha fatin hanesan, Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Rangel, hateten Timor-Leste iha Abríl 2026 halo kolaborasaun foun ho Uniaun Eropeia atu fó susténsia ba dezenvolvimentu setór privadu, ne’ebé fó prioridade ba emprezária Timoroan, no preparasaun ba integrasaun ASEAN. Parseria ne’e fó konfiansa boot ba tranzitória ekonomia Timor-Leste.

“Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN iha tinan kotuk marka istória ida iha ita-nia nasaun nia viajen. Ida-ne’e reflete dékada sira hosi diplomasia, reforma, no aspirasaun nasionál. Importante liu, ida-ne’e fó sinál ba inísiu kapítulu ida ne’ebé Timor-Leste tenke koloka nia-an la’ós de’it nu’udar membru ASEAN nian, maibé mós nu’udar kontribuinte ativu ba rejiaun ne’e nia future,” Milena Rangel hateten.

Ba Timor-Leste, adezaun ba ASEAN ikus mai kona-bá transformasaun instituisaun sira, hametin ekonomia, no kria oportunidade ba povu, inklui emprezáriu foin-sa’e sira.

Governante ne’e afirma oportunidade sira signifikativu, maibé nune’e mós responsabilidade sira. Timor Leste  klaru, atu garante katak integrasaun ASEAN fó benefísiu tranzível ba povu timoroan no kontribui ho signifikativu ba dezenvolvimentu nasionál.

Nia garante aselera reforma ekonómika sira ne’ebé alvu no sustentavel ne’ebé aliña ho kompromisu sira ASEAN nian maka krítiku. Hirak-ne’e inklui reforma sira iha fasilitasaun komérsiu, modernizasaun alfándega, komérsiu dijitál, servisu sira, investimentu, padraun sira, no konetividade.

Nia hatutan reforma sira hanesan ne’e esensiál atu hasa’e Timor-Leste nia kompetitividade, integra iha kadeia valór rejionál sira, no atrai investimentu ho kualidade.

Tuir Milena Rangel, hametin kompetitividade setór privadu nian hanesan mós indispensavel. Integrasaun ASEAN sei hetan susesu bainhira Timor-Leste nia negósiu sira, inklui emprezáriu joven sira, preparadu atu kompete iha rejionál.

“Timor Leste hein atu rona tan diálogu no ideia sira kona-bá oinsá governu bele apoia di’ak liután ami nia emprezáriu sira no setór privadu sira hodi navega oportunidade sira ne’ebé ASEAN bele oferese. Ami husu apoiu kontínuu hosi Uniaun Europeia no parseiru dezenvolvimentu sira hotu bainhira Timor-Leste prepara atu sai uma-na’in ba ASEAN iha tinan 2029,” Miliena Rangel hateten.

Vise-Ministra ba asuntu ASEAN ne’e subliña, Timor-Leste nia prezidénsia ba ASEAN iha tinan 2029 sei sai hanesan eventu internasionál boot liu ne’ebé Timor-Leste organiza no sai hanesan empreendimentu diplomátiku boot ida ne’ebé hatudu Timor-Leste nia pasu signifikativu sira rejiaun ne’e no mos ba mundu.

Jornalista: João Carlos/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!