Noticias

Orsamentu Retifikativu 2026, Kobre Medida Prinsipál Mak Kriasaun Hosi Rezerva Kombustível ho Valór Millaun 174,3 USD

todayMay 28, 2026 38 1

Background
share close

Díli, 28 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hateten pakote alvu ida hosi medida sira ho montante orsamentu Retifikativu 2026 millaun $271, maka kriasaun hosi rezerva kombustível estratéjiku nasionál ida ho valór millaun $174,3, ne’ebé sufisiente hodi kobre maizumenus fulan- hitu hosi nesesidade sira produsaun eletrisidade nian.

Iha diskursu abertura diskusaun Orsamentu Rektifikativu iha Parlamentu Nasionál, Kinta (28/05/2026), Xanana Gusmão, esklarese katak rezerva kombustível estratéjiku nasionál ida ho valór millaun $174 iha proposta Orsamentu Retifikativu ne’e nu’udar desizaun estratéjiku atu garante kontinuidade fornesimentu ba Hera, Betano, Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA, no Ataúro, nune’e mós atu proteje funsionamentu servisu esensiál sira iha tempu inserteza mundiál.

“Ami mós introdús programa subsídiu ba kombustível ho valór millaun 42 USD hodi limita impaktu diretu hosi folin kombustível internasionál ne’ebé sa’e ba uma-kain no negósiu sira.

Propoin tan alokasaun millaun lima USD hodi reforsa rezerva hare, ai-han prinsipál ba populasaun, no hametin seguransa ai-han,” PM Xanana haktuir.

Xanana argumenta bainhira folin kombustível globál sa’e, folin batar mós bele sa’e tanba kustu transporte, adubu, no produsaun ne’ebé aas liu. Medida ida-ne’e sei hametin Governu nia kapasidade atu halo intervensaun karik kondisaun merkadu sai aat liu tan.

“Iha tempu hanesan, ita aumenta hela rezerva kontijénsia nian ho millaun 40,9 USD. La’ós tanba ita hakarak gasta barak liután, maibé tanba ita tenke preparadu,” Xanana hateten.

Tuir Xanana, krize iha fornesimentu no asesu ba kombustível, sentrál ba produsaun enerjia no funsionamentu setór produtivu sira iha maioria nasaun sira, obriga ona adosaun medida urjente, esepsionál no karun.

Medida sira-ne’e esensiál la’ós de’it atu asegura kombustível ba produsaun no transporte eletrisidade nian, maibé mós atu garante sasán sira ba merkadu sira, operasaun mákina agríkola sira-nian, no prevensaun ba difikuldade sira iha asesu ba ai-han, kuidadu saúde, no edukasaun.

Timor-Leste, ne’ebé dependente maka’ás nafatin ba importasaun, partikularmente hetan espozisaun ba xoke hirak ne’e, ne’ebé bele hamosu mós situasaun instabilidade sosiál. Ita-nia knaar, nu’udar Governu no Parlamentu Nasionál, mak garante seguransa nasionál no proteje povu timoroan.

Xanana haktuir, Governu Timor-Leste, hanesan mós governu sira hosi nasaun barak, reaje kedas, hetan gazóliu litru millaun 80 no adota medida lejislativa sira hodi garante estabilidade folin nian. Maibé, senáriu globál sei taka metin ho inserteza, ne’ebé ezije adosaun ba medida sira seluk, ne’ebé labele implementa lahó alterasaun sira ba Orsamentu Jerál Estadu 2026 nian.

Iha diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão dehan ho sentidu dever ne’ebé boot marka prezensa iha “Casa Magna” Parlamentu Nasionál hodi aprezenta proposta lei ne’ebé konstitui alterasaun dahuluk ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2026.

Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2026 hetan aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál iha fulan-Novembru liubá durante debate nakloke no demokrátiku, ne’ebé konklui ho konfiansa iha Governu ba implementasaun estratéjia sira, polítika públika sira, no investimentu esensiál sira ne’ebé aprezenta ona.

“Hanesan ita-boot hatene (deputadu sira, red), diskusaun orsamentál la limita ba númeru, persentajen, no dadus finanseiru. Pelu kontráriu, objetivu finál maka atu fó ba dezenvolvimentu nasaun nian no ba sidadaun sira nia moris-di’ak,” Xanana afirma.

Ho propózitu no sentidu responsabilidade ida-ne’e, Xanana dehan tenik, fulan-neen hafoin aprovasaun Orsamentu ba tinan 2026, Governu fila-fali ba Parlamentu Nasionál, hodi propoin alterasaun orsamentál ida ne’ebé sei permiti ba nasaun atu adapta ba akontesimentu mundiál sira foin lalais ne’e.

Hanesan koñesimentu públiku, mundu agora daudaun esperiénsia períodu imprevizibilidade no inseguransa, ho impaktu devastador ne’ebé sente maka’ás liu iha nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela, hanesan Timor-Leste.

Konflitu trájiku ne’ebé maka akontese iha Médiu Oriente iha tinan ida-ne’e, hodi agrava maka’as instabilidade ne’ebé maka eziste iha rejiaun ne’ebá, hamosu ona krize enerjétika globál ida ne’ebé maka laiha presedente.

Objetivu sira investimentu nian iha transformasaun nasionál, integrasaun rejionál, no dezenvolvimentu inkluzivu metin nafatin. Levantamentu sira hosi Fundu Petrolíferu ne’ebé prevee ona iha Orsamentu orijinál 2026 nian mós la muda.

Nune’e, orsamentu retifikativu ne’e, Xanana  afirma tan, hakarak garante estabilidade orsamentál iha kontestu instabilidade globál, liuhosi kombinasaun realokasaun orsamentál interna, saldu kaixa ne’ebé disponivel, rekursu transferidu no reseita interna ne’ebé aas liu duké espera, atu nune’e bele apoia medida adisionál sira ne’ebé temi ona.

Ho liafuan seluk, Governu sei kontinua investe iha estrada no ponte sira, iha hadi’ak eskola no servisu saúde nian, iha apoiu ba agrikultura no turizmu, iha apoiu ba setór privadu, no iha kriasaun oportunidade ba foin-sa’e sira. Governu mós sei kontinua servisu hodi garante katak Timor-Leste kumpre ninia responsabilidade nu’udar membru ASEAN. No sei kontinua halo nuneʼe tanba nia sei adapta ba situasaun foun neʼebé presiza ida-neʼe. Ida-ne’e, tuir loloos, maka funsaun governasaun responsavel nian.

Alterasaun orsamentu ne’ebé propoin nu’udar rezultadu husi prosesu revizaun ida ne’ebé rigorozu, ne’ebé esensialmente konsiste husi realokasaun fundu ne’ebé planeadu ona entre kategoria, instituisaun, no atividade oioin.

Realokasaun rekursu sira hosi projetu sira ho prioridade ki’ik liu ba área prioridade no urjente sira la reprezenta retiru ida, maibé ezersísiu ida ne’ebé onestu hodi define hikas prioridade sira.

Abordajen ida-ne’e konsistente ho reforma sira ne’ebé introdús kona-ba orsamentasaun programa, monitorizasaun rigorozu ba ezekusaun orsamentu, kontrolu di’ak liu ba despeza, no jestaun ne’ebé efetivu liu.

“Ita hatán ba krize urjente ida, maibé sein ezerse presaun adisionál imediata ba Fundu Petrolíferu. No faktu ida-ne’e, distintu Deputadu sira, nu’udar kompromisu ida ne’ebé halo no kumpre ho dixiplina ne’ebé aas liu iha preparasaun ba alterasaun orsamentu ne’ebé ohin halibur ita hamutuk,” Primeiru-Ministru tenik.

Xanana subliña tan hodi dehan alterasaun orsamentu la estraga – maibé, reforsa – vizaun ne’ebé orienta Orsamentu Estadu 2026, ne’ebé aprova hosi Exelénsia Deputadu sira.

Prosesu desentralizasaun, ho hanoin kona-ba prosesu eleitorál ba eleisaun órgaun governu lokál sira iha tinan oin mai, no atu garante katak dezenvolvimentu nasaun nian to’o ba aldeia hotu-hotu, sai nafatin prioridade.

Ho razaun ne’e, proposta alterasaun orsamentu ne’e inklui apoiu ba munisípiu sira no ba RAEOA (Área Ekonómika Rejionál Azores nian), inklui apoiu kombustivel ba tratór agríkola no rekursu sira hodi hametin estrutura administrativa foun Oé-Cusse Ambeno nian.

Tuir Xanana dezenvolvimentu nasionál labele hetan deit husi Díli. Estadu ida forte bainhira ninia instituisaun sira serve ninia sidadaun hotu-hotu, iha fatin ne’ebé de’it sira hela ba.

“Ikus liu, alterasaun orsamentu ne’ebé propoin mós iha objetivu atu hatán ba ita-nia kompromisu internasionál sira, ne’ebé krusiál liu duké uluk,” tenik Xanana.

Timor-Leste, nasaun ne’ebé marka ho funu no sofrimentu, maibé mós ho valór sira dame, rekonsiliasaun, no diálogu, fiar iha solidariedade no kooperasaun internasionál nu’udar kondisaun sira ne’ebé lahó umanidade labele moris no laiha nasaun ida mak bele dezenvolve.

Integrasaun ba ASEAN, adezaun ba OMK, kooperasaun ho CPLP, no parseria ho ita-nia viziñu no parseiru dezenvolvimentu sira la’ós simbóliku. Sira maka dalan sira ba dezenvolvimentu ita-nia rain nian no ba estabilidade no kooperasaun bilaterál no rejionál.

Ho razaun ida-ne’e, proposta alterasaun orsamentál ne’e inklui dotasaun nesesária ba Timor-Leste hodi fó onra ba kompromisu sira ne’ebé hala’o ona iha ámbitu Prezidénsia Pro Tempore CPLP nian, ezerse ho sentidu responsabilidade nian, nune’e kontribui ba unidade, solidariedade, no dezenvolvimentu povu sira-nian Komunidade País Portugés-Lángua sira-nian.

Maski iha xoke esternu, ita-nia ekonomia reziliente nafatin.

Kresimentu kalkula iha pursentu 4.5 iha 2025, taxa ida ne’ebé aas liu ne’ebé rejista iha dékada ikus.

Iha 2026, kreximentu projeta atu modera uitoan ba pursentu 4.3, tanba folin kombustivel no ai-han globál ne’ebé sa’e sei hamenus kbiit sosa uma-kain nian, aumenta kustu negósiu nian, no hafraku investimentu.

Inflasaun, ne’ebé tun maka’as ba pursentu 0.5 iha 2025, hein katak sei sa’e ba pursentu 2.2 iha 2026 tanba aumentu foun sira iha presaun inflasionáriu importadu sira.

“Númeru sira-ne’e hatete buat rua mai ita. Primeiru, Timor-Leste la’o ba oin. Ita-nia ema sira serbisu, ita-nia negósiu sira investe, ita-nia programa públiku sira apoia atividade ekonómika, no ita-nia reforma sira hahú hametin fundasaun sira ekonomia nian. Segundu, maski iha avansu pozitivu sira, ita nafatin vulnerável ba xoke esternu sira,” Xanana hateten.

“Tanba ne’e, alterasaun ba Orsamentu Estadu 2026 nian ne’e nesesáriu. Ha’u hamriik iha exelénsia sira-nia oin, akompaña hosi membru sira Governu Konstitusionál da-IX nian, iha momentu desizivu ida tan iha Estadu nia moris. Revizaun ba Orsamentu Jerál Estadu nian hodi hatán ba momentu krítiku ida iha istória umanidade nian.”

Inserteza, inerente ba kondisaun umana, ohin loron asume proporsaun sira ne’ebé maka halo tauk iha kontestu ida ne’ebé marka ho funu, auzénsia diálogu nian, no erozaun toleránsia nian.

Maibé, ita labele hamenus ita-nia guarda. Tuir ita-nia kapasidade, ita iha devér atu adota medida nesesária hotu-hotu atu salvaguarda ita-nia rain no proteje ita-nia povu nia moris-di’ak.

Proposta lei alterasaun orsamentu aprezenta ho seriedade no konfiansa. Konfiansa iha ita-nia povu nia reziliénsia. Konfiansa iha dedikasaun ita-nia instituisaun sira-nian. No konfiansa iha sentidu responsabilidade orgaun soberania sira nian. Ami prontu atu diskute alterasaun orsamentu ida ne’ebé hanoin didi’ak, ekilibradu, no pragmátiku. Alterasaun ida ba seguransa nasaun nian no protesaun ba ita-nia povu.

“Ha’u apela ba Exelénsia sira atu aprova proposta alterasaun ba Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2026, hodi permite Governu iha instrumentu nesesáriu sira hodi hatán ho responsabilidade ba dezafiu sira ne’ebé nasaun hasoru,” PM Xanana hateten.

Jornalista: Elio dos Santos/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!