Noticias

Xina Kontribui Dosaun Millaun 20 USD Ba Konstrusaun Ospitál Militár

todayJuly 2, 2026 15

Background
share close

Díli, 02 Jullu 2026 (RAFA.TL)- Governu Timor-Leste liuhusi Ministru Defeza (MD), Kontra-Almirante Donanciano Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” ho Reprezentante Embaixadóra Repúblika Populár Xina iha Timor-Leste, Suocheng Zhao,  Kinta (2/07/2026), asina  akordu implementasaun projetu konstrusaun ospitál militár, ho doasaun millaun 20-resin USD husi Governu Xina.

Ministru Defeza (MD), Kontra-Almirante Donanciano Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” ba jornalista sira iha Kuartel Jenerál F-FDTL, Fatuhada, hateten nia lori Governu Timor-Leste nia naran agradese ba apoiu Governu Xina ba  Ospitál Militár ne’ebé sei sai infraestrutura importante ida atu hasa’e servisu saúde ba membru F-FDTL no kontribui ba kapasidade servisu médiku militár iha Timor-Leste.

Konstrusaun ba Ospitál Militár ne´e, Governu Timor-Leste no Governu Xina hotu-hotu iha kompromisu atu aselera prosesu implementasaun to’o remata konstrusaun tuir planu.

“Ha´u ho parte Xina nian assina termus de implementasaun ba ospitál ne´ebé mak atu konstrui ho kustu total millaun 20-resin USD (millaun 162 Yuan), ne´e investimentu boot ida husi ita nia maluk Xina para bele fó ba Timoroan no ida ne´e hnaesan solidiriedade nian,” Ministru Pedro Klamar Fuik  hateten.

Nia hatutan prosesu konstrusaun Ospitál ida-ne´e ho tempu prosesu naruk tebes, to’o ohin tama ona ba prosesu akordu implementasaun signifika embreve ekipa ne´ebé designadu hanesan konsultor bele finaliza dezeñu sira, depois Governu ba halo konkordansia ho sira kona dezeñu, nune’e sira loke konkursu ba konstrusaun ne´ebé preve ba posibilidade iha tinan ne´e selae iha Tinan oin.

Iha fatin hanesan reprezentante  Embaixadora Xina, Suocheng Zhao hatete Governu Xina sei kontinua implementa projetu sira ne’ebé lider rua nasaun determina ona. Hahú husi etapa dahuluk, ekipa espesialista Xina servisu hamutuk ho Ministériu Defeza no instituisaun relevante sira hodi prepara dezeñu inisiál ba ospitál ne’e.

“Projetu Ospitál Amizade Xina–Timor-Leste hetan konkordánsia husi líder nasaun rua ne’e. Projetu ne’e hetan konfirmasaun durante enkontru entre Prezidente Xi Jinping no Prezidente José Ramos-Horta iha Pekin. Ko’alia mós durante vizita Primeiru-Ministru Xanana Gusmão ba Hangzhou. Projetu ida ne’e reflete kompromisu no konkordánsia ne’ebé fahe husi líder Xina no Timor-Leste hodi hametin kooperasaun iha setór saúde,” Suocheng Zhao haktuir.

Nia subliña ekipa peritu sira kompleta ona serbisu dezeñu preliminár ba projetu, Faze tuir mai sei inklui preparasaun dezeñu detallu, dezeñu konstrusaun, no dokumentasaun téknika sira seluk. Bainhira sira-ne’e finaliza ona, sei kontinua ho prosesu ilisitasaun nian hodi hili kontratór konstrusaun nian, tuir fali ho prosedimentu administrativu sira seluk molok konstrusaun hahú.

Nia garante sei  aselera implementasaun projetu nian hodi asegura katak ida-ne’e la’o lalais liután. Ho espetativa ba Ospitál Amizade Xina-Timor-Leste sei kompleta iha oportunidade lalais liu.

Ospitál Militár ne’e tuir estimasaun sei konstru ho pizu ualu, kompleta ho kama 100, no sei serve ba militár, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), veteranu no públiku em jerál, inklui prepara ba Timor-Leste nia Prezidénsia ASEAN.

Jornalista: João Carlos/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!