Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Governu dekreta lutu nasionál durante loron hitu, hahú hosi tuku 3 lokraik iha loron 22 fulan-Juñu to'o tuku 12 kalan iha 28 fulan-Juñu 2026, ho bandeira nasionál hasa’e to’o ai-riin klaran (meia haste).
Díli, 22 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Asuntu Sosias no Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino husu ema hotu iha Timor larn tomak, liuliu joven sira nia konsiénsia fó respeita no onra ba Lutu Nasionál falesimentu lidér nasionál Francisco Guterres “Lú-Olo ne’ebé Governu dekreta tiha ona liuhosi Konsellu-Ministru extraórdinariu, Segunda, 22 Juñu 2026.
Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Asuntu Sosias no Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária Mariano Assanami Sabino, hato’o lia hirak ne’e tanba daudaun ne’e Timor-Leste no mundu iha hela ámbitu festa Kopa Mundiál 2026, nune’e husu povu Timor-Leste liuliu joven sira nia konsiénsia atu respeita lutu nasionál ba falesimentu lidér nasionál Francisco Guterres “Lú-OLo”
“Ita husu konsiénsia ba joven sira, konsiénsia ba povu katak ita hotu triste tanba ita nia lidér nasionál kada loron ita sempre haré katak la’ós de’it katuas sira, maibé joven sira iha rejisténsia loriku asuwain ne’e barak mak ba daudaun. Tanba ne’e ita husu konsiénsia para oinsá ita bele respeita no fó onra no gloria ba ita nian sobrevivente sira,” Mariano Assanami Sabino haktuir ba jornalista sira hafoin remata reuniaun Konsellu Ministru iha Edifisiu Ministériu Finansa.
Governu dekreta lutu nasionál durante loron hitu, hahú hosi tuku 3 lokraik iha loron 22 fulan-Juñu to’o tuku 12 kalan iha loron 28 fulan-Juñu, tinan ne’e, ho bandeira nasionál hasa’e to’o ai-riin klaran de’it (meia haste) iha edifísiu públiku hotu-hotu, inklui embaixadas, konsuladus no reprezentasaun sira seluk Estadu nian iha rai-li’ur, no mós iha ró sira Estadu nian.
Ho alterasaun ida-ne’e, Governu fó omenajen ba membru ida ne’ebé importante iha luta libertasaun nasionál no hato’o sentidu kondolénsia kle’an ba nia espoza, oan sira no membru família sira seluk, ba FRETILIN, no mós ba povu timoroan tomak, hodi rekoñese legadu dedikasaun no servisu ne’ebé Francisco Guterres “Lú Olo” fó ba konstrusaun Timor-Leste ida ne’ebé livre, demokrátiku no soberanu.
Saudozu Francisco Guterres “Lú Olo” mate ho tinan 71, iha Ospitál Prince Court iha Kuala Lumpur, Malázia, iha ne’ebé nia simu hela tratamentu médiku intensivu.
Nia moris iha Ossú, iha Munisípiu Viqueque, iha loron 7 fulan-Setembru tinan 1954, nia dedika parte boot hosi nia moris ba luta libertasaun nasionál, kaer responsabilidade oioin iha rezisténsia durante okupasaun indonézial
Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministru, loron 22 fulan-Juñu ne’e, iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansas, Díli, aprova votu pezar no deside hodi dekreta lutu nasionál ba falesimentu saudozu Francisco Guterres “Lú-Olo” durante loron hitu nian laran.
Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Asuntu Sosias no Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária Mariano Assanam Sabino haktuir sorumutu Konsellu-Ministru extraórdinariu Governu dekreta para fó tratamentu protokolu estadu nian, ho nune’e, oriente ona ba Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MACLN siglá portugés) atu bele organiza prosesu hotu relasiona ho falesimentu saudozu Francisco Guterres “Lú Olo”
Vise-Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino afirma maské Governu dekreta ona lutu nasionál, maibé atividade servisu no eskola sira nafatin halo atividade aprendizasen hanesan loron bai-bain.
Tuir infomasaun saudozu Francisco Guterres “Lú-Olo” nia mate-isin husi Malázia sei mai ho Aviaun Aero Díli ne’ebé aluga husi estadu no sei to’o iha Aeroportu InternasionálPrezidente Nicolau Lobato, Tersa-dadeer, tuku 6:00 Otl no simu direita husi parada militár hodi lori liubá nia rezidénsia iha Farol Díli.
Jornalista : Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt