Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 27 Maiu 2026 (Rafa.tl)- Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Asistente Polísia Afonso dos Santos, hateten Unidade Polísia Marítima (UPM) tenke kontinua servisu ho lealdade no profisionál hodi asegura no fó seguransa másimu ba soberania tasi Timor nian.
Komandante Jerál PNTL Komisáriu Asistente Polísia Afonso dos Santos hato’o lia hirak ne’e iha ámbitu selebrasaun aniversáriu UPM ba dala-XXIII ne’ebé hala’o iha edifísiu UPM, Lecidere, Díli, Kuarta (27/05/2026).
Komisáriu Asistente Polísia Afonso dos Santos hateten nia ho orgullu hamutuk selebra aniversáriu UPM ba dala-XXIII. Tempu ne’ebé naruk, UPM desempeña ona papel importante ba defeza soberania nasionál hodi halo protesaun ba aguas teritoriais no garantia seguransa marítima Timor-Leste.
UPM hanesan unidade espesializada ida husi PNTL responsável ba vijilánsia, patrullamentu, intersesaun no fizkalizasaun iha parte kosteira no dominiu marítima, kontribui ba prevensaun no kombate kriminalidade no ilisitus sira seluk.
“Tasi representa rikeza fundamental ida ba Timor-Leste. Tanba ne’e garanti seguransa marítima hanesan misaun ida ba interese nasionál. Iha ámbitu ida ne’e UPM kontinua kombate peska illegal sira, kontrabandu, imigrasaun ilegal no ameasa transnasionál sira seluk,” Afonso dos Santos afirma.
Nia apresia rezultadu servisu UPM nian ne’ebé alkansa ona iha tinan 2025, demonstra servisu unidade ne’ebé realiza ona patrulla marítima 244 no patrulla terestre 2.499 no mos rejista destakasaun 30 relasiona ho krime kontrabandu. Nune’e mós halo apreensaun ba produtu ilisitu sira, espesialmente tabaku no bebidas, halo salvamentu ba ema na’in-11 iha tasi, hatudu tebes UPM nia prontidaun operasionál iha asaun sira buska no salvamentu, no mós fó asisténsia ba komunidade sira iha kosteira no fo apoiu umanitáriu iha situasaun emerjénsia.
Komandante Unidade Polísia Maritima, Superintendente Xefe Eugenio Perreira, hato’o apresiasaun no agradeseimentu aas ba membru hotu-hotu ne’ebé durante tinan barak dedika sira nia an ho laran tomak hodi serbí Instituisaun, Estadu no povu Timor-Leste.
“Durante dalan naruk ne’ebé UPM liu ona, ita hotu hatudu katak servisu iha área maritima la’ós deit hanesan obrigasaun profisionál, maibé mós hanesan misaun patriótika atu defende soberania nasionál, garante seguransa tasi Timor-Leste nian no proteje interese estratéjiku nasaun nian. Hau hakarak reafirma katak responsabilidade membru UPM nian maka responsabilidade ne’ebé nobre no importante tebtebes ba Estadu,” nia hateten.
Komandante UPM ne’e husu membru sira tenke sai ezemplu di’ak ida ba sosiedade, iha maneira halo servisu, trata sidadaun sira, no iha maneira implementa autoridade ho sabedoria no humanidade. Povu Timor-Leste hein katak Polisia sai protetór sira ne’ebé prontu atu serve ho sinceridade no espírito sakrifisiu.
Nia fó atensaun ba membru sira antisipa iha futuru ba dezafiu seguransa marítima sei kontinua aumenta, tantu iha kombate atividade ilísita, krime transnasionál, peska ilegal, tráfiku ilegal no ameasa seluk iha espasu maritimu nasional.
Nia afirma membru hotu-hotu presiza kontinua dezenvolve kapasidade profisionál, aumenta koñesimentu no adapta-an ho mudansa estratéjika neʼebé akontese iha ambiente seguransa maritima global.
Komandante UPM ne’e mós rekomenda ba Komandante Jerál PNTL no mós ba Ministru Interiór ho parseiru sira kontinua fortalese politika dezenvolvimentu UPM aumenta apoiu ba formasaun espesializada, prioritiza modernizasaun ekipamentu marítimu no integra seguransa marítima hanesan prioridade estratéjika nasional.
Jornalista : João Carlos/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
UPM Kontinua Servisu Maka’ás Fó Seguransa Ba Soberania Tasi Timor
todayJune 24, 2026 48 7
todayJune 23, 2026 39 5
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt