Noticias

Tinan 24 Restaurasaun Independénsia, Timor-Leste Tenke iha Mudansa

todayMay 15, 2026 20 4

Background
share close

Díli, 15 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Tinan ne’e, Timor-Leste marka istória ho komemorasaun tinan 24 Restaurasaun Independénsia. Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta no Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, iha kompromisu atu Timor-Leste tenke iha mudansa no dezenvolve aan hanesan país demokrátiku ne’ebé lori valór komun sira ho prinsípiu ida ba povu nia moris di’ak.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ba jornalista sira iha Aeroportu Internasionál Ptrxidente Nicolau Lobato, Kinta (15/05/2026) hatete, selebrasaun loron Restaurasaun Independénsia ne’e atu hanoin fila-fali iha tempu pasadu, iha violénsia ne’ebé mai ho forma oi-oin, maibé agora tenke iha estabilidade, labele iha tan violénsia polítika, laiha tensaun étnika relijiozu, krime violentu no krime forte omesidu sira.

Xefe Estadu hatutan, maske Timor-Leste nasaun ne’ebé maka ki’ik maibé seidauk esmola iha dalan ninin hanesan nasaun sira seluk, povu ki’ik sira hatene buka osan rasik, moris ho dignu tuir kondisaun real no moris ho dame.

‘’Labarik sira ne’ebé kiak ne’e, sira la tane liman, husu ezmola, sira fa’an sasán buka moris, ne’e povu ida espesiál, orgullu tebe-tebes, ita admira ba hotu-hotu ne’e,” Ramos-Horta hateten.

Maske Timor-Leste ukun aan to’o ona tinan 24, maibé númeru pobreza mós sei kontinua aas, númeru sub-nutrisaun mós kontinua aas, nune’e Prezidénsia Repúblika sempre nafatin kolabora ho Governu atu bele rezolve ida ne’e. Timor-Leste tenke iha mudansa signifikativu iha mentalidade no karakter.

‘’Portantu ita nia kondisaun la di’ak liu, maibé problema balun labele taka matan ba ne’e, pobreza sei aas, sub-nutrisaun sei aas, maibé ho komitmentu Governu, Primeiru-Ministru nian,  ha’u hanoin tinan sira mai ne’e sei tun liu tan,” Ramos-Horta tenik.

Iha parte seluk, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, haktuir, durante tinan 24 Timor-Leste luta atu hetan ukun rasik aan, tanba ne’e maka atu reflete katak durante tinan 24 ne’e saida maka ema hotu-hotu kontribui ona ba rai ida ne’e.

Xefe Governu hatutan, selebrasaun ne’e la’os atu festeza de’it, maibé momentu reflesaun atu hanoin hamutuk, iha tinan 24 ne’e saida maka halo di’ak, saida maka halo ladi’ak, saida maka seidauk la’o, saida maka tenke la’o, para lori mudansa ba povu nia moris.

“Ukun aan la’os de’it atu hasa’e bandeira no mos hatún bandeira, maibé kuandu ukun aan ne’e atu fó oportunidade para povu bele moris di’ak liu, liga ba infrastrutura sira hanesan, Bee, Eletrisidade no mos estrada sira no mos hasa’e setór sira hanesan, Saúde, Edukasaun no seluk tan,” Xanana Gusmão hateten.

Xanana subliña, hanesan Xefe Governu kontinua husu ba membru Governu sira, dirijente instituisaun públiku sira, labele hatama ema hodi servisu atu hetan osan, maibé tenke iha vizaun ba Timor-Leste atu ukun aan ida ne’e bele la’o ho di’ak no povo bele hetan moris di’ak liu tan.

Jornalista: Remígia Locatelli/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!