Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Konferénsia imprensa kona-bá Díli Regional Cooperative Conferense (DRCCMD)ASEAN Cooperative EXPO, Segunda 07 Setembru 2026.
Díli, 7 Setembru 2026 (RAFA) — Iha loron 4 fulan-Outubru 2026, Timor-Leste sai país anfitriãun ka uma na’in ba Díli Regional Cooperative Conference and Ministerial Dialogue (DRCCMD) 2026 no ASEAN Cooperative Expo 2026.
Atividade refere sei realiza durante loron haat, husi loron 1 to’o loron 4 fulan-Outubru 2026, iha Centro de Convenções de Díli (CCD).
Eventu rua ne’e organiza husi Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop) parseria ho Ministériu Asuntu Koordenadór Ekonómiku (MECAE) no Ministériu Turizmu no Ambiente (MTA).
Liu husi konferénsia imprensa, Segunda-ne’e, iha salaun Gabinete SEKOOP, Díli, Prezidente Komisaun Organizadóra ba DRCCMD 2026 no ASEAN Cooperative Expo 2026, Olderico Lopes, informa katak eventu sira ne’e sei sai oportunidade importante ba Timor-Leste atu hametin kooperasaun rejionál liuhusi movimentu kooperativu.
“Atu troka koñesimentu no pratika di’ak, promove dezenvolvimentu ekonómiku inkluzivu, no aprofunda parseria entre governu sira, kooperativa sira no parte interesada sira seluk,” Olderico Lopes hatete.
Nia mós haktuir diálogu no expo ne’e sei mós kontribui ba preparasaun inisiál Timor-Leste ba Prezidénsia ASEAN no simeira ASEAN 2029, ho objetivu atu garante movimentu kooperativu no modelu negósiu inkluzivu sira sai parte importante husi ajenda rejionál.
Nia esplika expo ne’e sei fornese plataforma rejionál ida atu hatudu produtu, servisu no inovasaun husi kooperativa sira iha nasaun-membru ASEAN, no mós promove ka troka koñesimentu, parseria negósiu, investimentu, asesu ba merkadu no kolaborasaun transfronteirisa.
Aleinde ne’e expo sei iha diskusaun kona-ba integrasaun ekonómika ASEAN no dalan setorial sira; polítika no kuadru nasionál ba integrasaun kooperativa rejionál, apoiu finanseiru no ekosistema bankáriu ba kooperativa, kooperativa bazeia ba komunidade no sira-nia kontribuisaun ba transformasaun sosio ekonómika. no parseria rejionál no kooperasaun transfronteirisa.
Nia mós relata kona-ba parte importante husi DRCCMD 2026 diálogu Ministeriál, ne’ebé sei realiza iha loron 3 fulan-Outubru. Diálogu ne’e sei reune ministru no xefe delegasaun sira husi nasaun sira atu diskute kona-ba parseria rejionál, koordenasaun polítika no kolaborasaun transfronteirisa.
Fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira da Silva, hatete sei iha sesaun importante sira ne’ebé sei foka ba importánsia kooperativa no futuru movimentu kooperativu iha Timor-Leste.
Nia mós sei partisipa nu’udar panelista hamutuk ho reprezentante governu husi nasaun-membru ASEAN sira seluk, liuliu iha nivel polítika, atu diskute futuru kooperativa no oinsá setor kooperativa bele kontribui ba integrasaun ekonómika Timor-Leste.
“Hau mós sei sai panelista ida, hamutuk ho ministru sira husi membru ASEAN, liuliu iha nivel polítika, kona-bá futuru kooperativa. Ba mai, ita nia integrasaun ekonómika iha setor kooperativa rasik, inklui programa sira ne’ebé ita implementa agora,” afirma Arsénio.
Governante ne’e hatutan durante expo sei iha partisipasaun máximu husi movimentu kooperativa iha Timor-Leste, no mos kooperativa husi nasaun-membru ASEAN sira ne’ebé seleliona ona atu artisipa.
Aliende ne’e SEKOOP mós identifika movimentu kooperativa iha Timor-Leste 80-resin ne’ebé sei partisipa iha expo. Maibé, prosesu identifikasaun sei kontinua, liuliu kona-bá embalajen, adesivu, kualidade no kuantidade produtu ne’ebé kada kooperativa produz.
Enkuantu orsamentu ba atividade ne’e, Governu prevee orsamentu hamutuk 614,000 USD husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026.
Jornalista: Remigia Locatelli
Written by: RafaFM
Timor-Leste Sai País Anfitriaun Ba DRCCMD ho ASEAN Kooperative Expo 2026
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt