Noticias

Sosiedade Sivíl Organiza Diskusaun Populár Kona-bá Kazu Scam Call Centre

todayAugust 12, 2026 53 2

Background
share close

Díli, 12 Agostu 2026 (RAFA)–  Organizasaun sosiedade  sivíl liu hosi Asian Justice  And Riths (AJAR),  Kuarta-ne’e, organiza diskusaun populár kona-bá  kazu scam call centre ne’ebé akontese iha Timor-Leste.

Diskusaun populár ne’ebé ho tema “Ameiasa Mafiozu Scam bá ita nia Demokrasia” ho objetivu atu buka hatene no komprende ho loloos kona-bá oinsá atividade jogu online no Scam Call Centre opera. Nia impaktu ba sosiedade, no ameasa ne’ebé bele fó risku bá seguransa, estabilidade no demokrasia iha Timor-Leste.

Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM), Nelson Belo ne’ebé partisipa iha diskusaun popular ne’e hatete, kazu Scam Call Centre ne’e autoridade polísia halo apreensaun  iha kintu-kantu sidade Díli nia  laran hatudu katak nasaun ne’e iha hela problema sériu kona-bá jogu ilísitu.

“Polísia sira nia buska no apreensaun bá kintu-kantu iha Díli laran ne’e, hatudu katak ita nia nasaun ne’e la’ós di’ak hela, maibé ladún di’ak,” Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein Nelson Belo afirma.

Nia fundamenta, odamtan boot  ne’e, kuaze ema sidadaun estranjeiru tama hodi utiliza  Timor-Leste ba atividade ilegál ne’ebé kontra lei nasionál no lei internasional.

Timor-Leste tama ona integrasaun Rejionál ASEAN nian, atu kria  mekanizmu Governasaun asuntu kona-bá kordenasaun  oinsá atu nia aliñamentu ho ASEAN nian.

“Scam Call Centre buras iha fatin-fatin hatudu katak ita nia aliñamentu sira ne’e ita seidauk di’ak, entaun enkontru ida-ne’e atu aviza mai ita  katak  atu fó hanoin bá Govenru katak tenke kria mekanizmu sira ne’ebé maka iha investigasaun sira ne’ebé mak kle’an,” Nelson Belo hateten.

Nelson Belo subliña sé iha deskomfiansa  ruma bá pesoál ka instituisaun estadu nian mak la di’ak tenke loke investigasaun, atu nune’e, institusaun sira ne’e nafatin iha koridor ida ne’ebé kredivel no halo knaar ho integridade di’ak, atu nune’e bele fó defeza bá Nasaun no soberanu  Timor-Leste.

Estudante Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Maximiano Luís de Deus hatete  hanesan joven bá nasaun Timor-Leste envolve  hodi  luta kontra atividade jogu Ilísitiu sira, tenke hasa’e koñesimentu  iha diterasia digiital.

“Joven tenke iha koñesimentu era dijital iha Timor-Leste,  ha’u hanoin ita ko’alia kona-bá mafiozu, krime sibernetíka ne’e  iha tendensia bá ameasa,” Maximiano Luís de Deus hateten.

Estudante ne’e hatutan tendensia ameasa ne’e iha buat tolu, maka amesa bá estadu, ameas bá pesoál, no sistema internasionál sira, tanba ne’e hanesan joven presiza  tau prioridade bá edukasaun liuliu  bá iha área informátika atu halakon rede mafia sira iha ne’ebé eziste iha Timor-Leste.

“Ha’u hanesan peskizadór, ha’u hakerek ha’u nia teze  kona-ba kombate krime sibernetíka  iha Timor-Leste ita hare katak vítima barak ona iha Timor-Leste, tanba vítima sira  seidauk iha koñesimentu di’ak  bá área teknolojia sira, oinsá atu utiliza plataforma dijital sira,” tenik nia.

Nia subliña, tuir dadus ne’ebé nia peskiza iha PCIC, vítima bá atividade ilegál ne’e 412, maioria lakon  sira nia osan husi  burla informátika, maibé PCIC ne’e menus rekursu umanus,  menus fasilita entaun ida-ne’e, difísil tebetebes, banhira Kazu ruma tama iha parte ida-ne’ebé, burla informátika, kodevasa ou korespodensia.

Diskusaun ne’e, partisipa husi Organizasaun Sosiedade Siví oin-oin  orgaun komunikasaun sosiál, Institusaun média, Konsellu Imprensa Timor-Leste (CITL) no akademista.

Jornalista: Marcelino Tomae

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!