Noticias

Prokuradór Na’in-Hitu Simu Pose Atu Hametin Servisu Administrasaun Justisa

todayJuly 10, 2026 140 2

Background
share close

Díli, 10  Jullu  2026 (RAFA.TL)-  Prokuradór Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés), Nelson Carvalho,  Sesta ne’e, fó tomada pose ba prokuradór kareira ba terseira klase na’in-hitu atu hametin servisu administrasaun Ministériu Públiku nian, protesaun ba legalidade demokrátika no interese públiku

.

Prokuradór Repúblika na’in-hitu ne’ebé simu tomada pose mak hanesan, Flaviana José Cristovão, Juvencio Amaral, José da Silva Simões, Deonizia Marcela Cardoso, Sidonia Amaral da Costa, Domingas Barreto no José do Rego.

Serimónia pose ne’ebé hala’o iha iha Edifisiu PGR iha Díli, akompaña direita husi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão,  Prezidente Tribunál Rekursu Afonso Carmona no mós bainaka onra sira seluk.

Prokuradór empozada sira ne’e hasai ona sira nia kursu área direitu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade da Paz (UNPAZ),  no balu hasai kursu direitu iha  Brazil Portugal no mós   tuir ona formasaun lubuk ida relasiona ho sira nia knaar.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha diskursu hato’o parabéns ba emposada sira  no husu atu  hadi’a di’ak liután instituisaun estadu sira ne’ebé pertense ba setór justisa, tanba povu mak sei halo avaliasaun.

“Husu ba ita-boot sira, ohin,  ita boot sira jura tiha ona, hatudu kuandu, la’ós juramentu hanesan iha kansaun ida soko-laran, ida-ne’e jura iha ne’e, ne’ebé imi hatudu kbiit onestidade respeitu ba lei, respeitu ba dignidade ema nian, ita nia justisa tanba lae buat  ne’ebé mosu mak kazu pendenti-pendenti hela,” Xanana  hateten.

Iha fatin hanesan Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha diskursu mós hatete, nia parte sempre  orgullu no haksolok hodi partisipa iha eventu sira hanesan ne’e no ida-ne’e nu’udár pasu ida tán hodi haforsa instituisaun estadu liuliu iha setór justisa nian.

“Setór justisa ne’e la’ós setór polítiku ne’ebé  nomeia ema, setór justisa ne’e povu nian, setór justisa ó tenke agrava kadeli para hahú depois iha esperiénsia, halo avaliasaun mais ha’u hatete de’it formasaun sira ne’e importante tebes,” Ramos-Horta tenik.

Prokuradór Jeral Repúblika ( PGR) Nelson de Carvalho,  iha fundamenta tan Ministériu Públiku  marka remata etapa ida no hahú etapa foun ida ba prokuradór sira ne’ebé simu pose. Sira remata dalan ne’ebé hahú iha tinan 2022, ne’ebé marka ho estudu, disiplina, sakrifísiu pesoál no família, no dedikasaun.

“Agora sira tama ba etapa foun, hanesan hala’o efetivamente knaar nu’udar majistradu Ministériu Públiku, ne’ebé sei eziji husi ida-idak sentidu responsabilidade aas, dezenvolvimentu profisionál kontínua, korajen, espíritu inisiativa no kompromisu metin ho Konstituisaun, ho lei no ho defeza autonomia Ministériu Públiku nian,” Nelson Carvalho hateten.

PGR subliña Magistratura Ministériu Públiku, tuir nia natureza, hanesan magistratura ida ho misaun boot. Konstituisaun fó ba nia papel sentrál ida iha administrasaun justisa, defeza legalidade demokrátika no protesaun ba interese públiku.

Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!