Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PR José Ramos-Horta hamutuk ho autor na'in-lima lansa livru "50 Anos de Independência" iha Palásiu Prezidensiál, Segunda 10 Agostu 2026.
Díli, 10 Agostu 2026 (RAFA)- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, hamutuk ho autór livru na´in-lima, Segunda-ne’e, iha Palásiu Prezidésial, lansa livru “50 Anos de Independência” ne´ebé hakle’an Reflesaun Nasionál ida kona-bá Timor-Leste nia trajetória hodi hanoin hikas pasadu no hateke ba futuru.
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta parabeniza autor livru sira, Aurelio Guterres, Amandio Araújo Sarmento, Ivo Mateus Gonçalves da Cruz Fernandes, Jaino Tilman, José António Lourenço da Costa, no hatete livru ne’e importante tebe-tebes ba joven sira atu lee, estuda, ne’ebé halo parte formasaun lideransa.
Ramos-Horta hatutan lideransa aprende husi istória, haré esperiénsia líder sira nian. Maibé, bainhira aprende ho líder sira, aprende buat ne’ebé di’ak no buat ne’ebé sira halo sala, ne’e la’ós Timor de’it, istória lideransa Singapura, Malázia, Indonézia ne’e mak estuda buat hotu-hotu.
“Ita aprende barak loos, buat ida ha’u gosta lee, aprende mak lee biográfia líder sira nian. Livru sira nune’e klaru ida ne’e la’ós biográfia, ne’e hanesan istória tinan 50 no serteja katak, la’ós kompletu, mais ho rigór ne’ebé akademiku, importante tebe-tebes, bainhira hakerek tenke iha rigór akadémiku no intelektual,” José Ramos-Horta hateten.
Timor-Leste nia istória iha polítika esterna, iha konsensu nasionál iha líder sira hotu-hotu, desde tinan 1975 no 2002 to’o agora iha konsensu.
PR Horta fó ezemplu adezaun ba ASEAN, ne’e konsensu nasionál, CPLP konsensu nasionál, Timor-Leste nia apoiu ba situasaun sira hanesan umanitáriu estadu nian ne’e fó laiha presedente.
Nia esplika, hanesan mós laiha rai barak hanesan Timor kiak, maibé la haluha, bainhira ema terus iha ne’ebé-ne’ebé buka ajuda, buat sira ne’e importante ba sosiadade.
Iha fatin hanesan, Eskritór Livru, Aurélio Sérgio Cristovão Guterres hatete, livru ne’e nia objetivu prinsipál atu selebra mós 50 ano restaurasaun independénsia.
“Ita tenta buka atu haré husi aspetu ekonómiku, istóriku, polítika, diplomásia liu-liu joventude iha prosesu rezisténsia, depois independénsia buka halo reflesaun ba ida ne’e, livru ne’e ita entrevista ita nia líder nasionál sira no mós lider foin-sa’e balun, atu halo reflesaun ida haré depois 50 ano saida mak ita halo no dezafiu saida mak ita hasoru,” hatete Aurélio Sérgio Cristovão Guterres.
Nia esplika, livru refere iha komponente tolu, iha komponente akadémiku, komponente institusionál no mós komponente polítika públika. Iha polítika públiku rekomenda oinsá ba oin juventude sira partikular sira nia kontribuisaun haree husi pasadu no futuru, nune’e ba futuru juventude sira prepara an didi’ak atu kontinua konstrusaun Estadu no konstrusaun nasaun.
Dosente UNTL ne’e akresenta, livru refere públiku bele asesu liu husi meiu online no fizikamente, ne’ebé estudante sira bele asesu ho fasil.
Produsaun ba livru ne’e ho nia prosesu hakerek durante tinan rua, ho pájina hamutuk 300, kapitullu 11. Normalmente livru refere faan ba estudante ho foli US$10.00 ba ema reguler US$25.00 kada livru.
Jornalista: Cristina Ximenes
Written by: RafaFM
Prezidente Repúblika Lansa Livru "50 Anos de Independência”
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt