Noticias

PR Konsidera Lian Portugés Bele Hametin Kooperasaun Estratejika Timor-Leste iha CPLP no ASEAN

todayJune 11, 2026 28 15

Background
share close

Díli, 11 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, konsidera lian Portugés bele hametin kooperasaun estratejika Timor-Leste  nian iha nasaun sira membru Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP)   no  nasaun sira iha Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN).

Prezidente Repúlika  José Ramos-Horta iha nia diskursu ba komemorasaun loron Portugal, iha Escola Portugues de Díli-Ruy Cinatti Kuarta (10/06/2026), hateten onra boot tebes bele  partisipa iha selebrasaun loron Portugal, relasaun entre Timor-Leste no Portugal, la limita de’it ba diplomásia formal,  relasaun ida-ne’e nakonu ho amizade, solidariedade no ligasaun umana ne’ebé kle’an, marka husi istória no memoria ne’ebé partilla hamutuk durante tempu naruk.

Lian Portugés, ne’ebé uza iha kontinente oin-oin no iha importánsia boot liu-liu iha emisfériu sul, sai hanesan ida husi lian ofisiál sira iha ita-nia Estadu. Lian ida-ne’e sai nu’udár pilar importante ba ita-nia identidade kulturál no mos hanesan vantajen estratéjiku ida ba Timor-Leste.

“Liuhusi lian Portugés, ita bele hametin kooperasaun no diálogu ho nasaun sira membru CPLP no mós ho nasaun sira iha ASEAN,” Prezidente Repúblika afirma.

Xefe Estadu haktuir, komunidade Lusófona ne’e reprezenta husi ema liu rihun millaun 250 ne’ebé ko’alia lian Portugés. Tuir previzaun demográfika ofisiál husi Nasoins Unidas, númeru ema ne’ebé uza lian ida-ne’e sei kontinua aumenta lalais, ho estimativa katak to’o tinan 2050 sei hetan entre ema millaun 380 to’o millaun 400 ne’ebé ko’alia lian Portugés.

Prezensa Portugal iha setór edukasaun iha Timor-Leste importante tebes, liu-liu liuhusi servisu profesór kooperante sira no instituisaun edukativa sira ne’ebé simu no forma joven Timoroan barak.

Progresu ne’ebé alkansa ona hatudu katak kooperasaun entre Timor-Leste no Portugal kontinua lori rezultadu konkretu no sustentável. Hamutuk, investe iha koñesimentu, inovasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu, atu prepara jerasaun foun sira hodi hasoru dezafiu futuru no kontribui ba dezenvolvimentu sustentável nasaun nian.

Embaixadór Portugal iha Timor-Leste, Duarte Alves hatete, iha selebrasaun loron Portugal, loron Camões no Komunidade Portuguesa, sente  kontente no emosaun  boot no orgullu, tanba bele realiza iha Eskola Portuguesa Díli no hetan  partisipasaun husi lideransa estadu, komunidade portuguesa no konvidadu importante sira seluk.

Tinan 2026 mak tinan ida ne’ebé espeial tebes ba nia tanba tinan dahuluk ne’ebé nia hala’o kna’ar nu’udaár Embaixadór Portugal iha Timor-Leste. No sente onra boot tebes atu haré  pátiu  Eskola Portuguesa Díli nakonu ho kompatriota no belun sira.

Embaixadór subliña katak tinan 2026 mak momentu importante ida ba relasaun entre nasaun rua, tanba Timor-Leste dadaun lidera Komunidade Países Língua Portuguesa (CPLP), Portugal eleitu ba Konsellu Seguransa Nasoens Unida, no Governu Portugal mós anúnsia ona projetu konstrusaun Eskola Portuguesa foun iha Díli.

“Kumpromisu atu kontinua serbi Portugal no hametin relasaun amizade entre povu rua no presiza apoiu husi komunidade Portuguesa no povu Timoroan atu bele hala’o nia misaun ho susesu,” Duarte Alves hateten.

Iha selebrasaun loron Portugal, loron Camões no Komunidade Portuguesa hetan partisipasaun husi Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Fernanda Lay, Sekretária Estadu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Portugál nian, Membru Governu balu, jenerál reformadu Lere Anan Timur, komunidade husi nasaun Portugál iha Timor-Leste  no mós estudante sira Escola Portugues de Díli- Ruy Cinatti.

Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!