Noticias

PNTL ho F-FDTL Desmantela Tan Rede Scam Call Centre iha Hera, Detein Suspeitu Na’in-21

todayJuly 21, 2026 107

Background
share close

Díli, 21 Jullu 2026 (RAFA.TL)- Ekipa Konjunta Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), liuhusi Diresaun Servisu Investigasaun Kriminal (DSIK) no Diresaun Servisu Informasaun Polísia (DSIP), hamutuk ho Servisu Informasaun N2 husi FALINTIL–Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tersa-ne’e, desmantela  tan rede jogu ilísitu scam call centre iha área Suku Hera, Díli no detein sidadaun estranjeiru  na’in-21 hanesan suspeitu.

Iha operasaun ne’ebé lidera husi Diretór Interinu DSIK nu’udár Xefe Departamentu Forénsik, Superintendente Asistente Polísia Mouzinho Tavares Correia hamutuk ho ekipa konjunta deskobre no taka atividade ilegál ne’ebé suspeita ba jogu ilísitu scamming call centre, ne’ebé sidadaun estranjeiru sira hala’o ho modu operandi ne’ebé liga ba atividade jogu online.

Iha operasaun ne’e, ekipa konjunta halo apreensaun ba objetu sira nu’udár evidénsia  ka prova hanesan Leptop ho unidade 14, aparelu STARLINK 10, osan ho montante ne´ebé seidauk sura, dokuemntu hanesan pasaporte, televizaun ida, ho karreta rua ho marka X-Trail no Aqua.

Hafoin halo buska no apreensaun ba sidadaun hirak ne’e, ekipa konjunta transporta kedas mai iha Komandu Jerál PNTL hodi kontinua halo  idenitfikasaun no investigasaun

Uma na’in ne´ebé suspeitu sira arrenda nia uma hateten, sidadaun Xina sira  mai halo akordu ba arrendamentu uma ne’e tanba sira aprejenta dokumentu kompañia nian atu halo atividade buka osan-mean no osan-mutin.

“Sira mai halo kontratu ho ami ne’e sira informa mai atu halo servisu ida kona-bá buka osan-mean no osan-mutin nian, tanba sira aprejenta dokumentu  kompañia nian ne’e ho legál. Ami haré no akompaña  lorloron ne’e sira na’in-haat ka lima mak iha ne’e hala’o sira-nia atividade, no dezde sira tama iha ne’e limita ami atu asesu ba sira-nia atividade,” uma na’in ne’e hateten.

Nia husu atu la bele públika nia identidade no haktuir kona-bá arrendamentu ne’e tinan lima nian ne´ebé iha  loron 03 fulan-Juñu ne’e,  Xinés sira  selu ona tinan ida nian ho osan montante  US$38,400.00.

Nia haktuir tan bainhira Xinés sira mai hela sira bandu uma nain atu labele ba iha fatin sira hela ne’e, maibé ho Polísia nia prezensa halo buska hafoin uma-nain hatene sira halo atividade ilísitu.

PNTL kontinua reafirma nia kompromisu atu kombate krime transnasionál no atividade ilísitu sira ne’ebé bele ameasa seguransa públika no estabilidade nasionál.

Alende ne’e Komandu PNTL mos nafatin apela ba komunidade atu kontinua fó informasaun ba autoridade sira bainhira haree ka hatene atividade suspeita, atu hamutuk bele mantein seguransa no ordem públika iha Timor-Leste.

Scam Call Centre mak operasaun frauda (burla) ne’ebé uza telefone, internet ka aplikasaun komunikasaun atu ”lohi” ema hodi hetan osan ka informasaun privadu.

Ema ne’ebé servisu iha scam call centre normalmente uza telefone  kontaktu bá vítima no finji an hanesan funsionáriu banku, polísia, empreza ka instituisaun governu.

ema sira ne’e haruka mensajen falsu liuhosi WhatsApp, telegram, sms ka e-mail no promete prémiu, investimentu, ka servisu ne’ebé la loos.

Modu balun husi ativiade scam call centre  mós husu vítima atu transfere osan ka fó seña bankária, númeru konta, PIN, OTP, ka dadus pesoál seluk ho objetivu prinsipál mak burla ema hodi hetan osan ka dadus privadu.

Atividade ilísitu scam call centre ne’e konsidera nu’udár krime sibernétiku (cybercrime) no bele iha ligasaun ho krime transnasionál seluk, hanesan brankeamentu osan (money laundering), falsifikasaun dokumentu no tráfiku umanu.

Jornalista: João Carlos/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!