Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PM Xanana Gusmão, hala’o vizita kortezia bá Prezidente Repúblika Portugál, António José Seguro, iha Palásiu Nasionál Belém, Lisboa, Segunda (22/06/2026).
Liboa, 22 Juñu 2026 (RAFA.TL) — Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, Segunda (22/06/2026), hala’o vizita kortezia bá Prezidente Repúblika Portugál, António José Seguro, iha Palásiu Nasionál Belém, Lisboa, hodi hametin relasaun amizade no kooperasaun entre nasaun rua.
Durante enkontru ne’e, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão transmite saudasaun no komprimentus hosi Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta, bá Prezidente António José Seguro.
Komunikadu ofisiál ne’ebé Rafa.tl asesu haktuir katak iha oportunidade ne’e, Prezidente Portugál mós lembra partisipasaun José Ramos-Horta iha serimónia tomada de posse nian iha fulan-Marsu tinan ne’e.
“Ohin, ha’u mai Palásiu Belém hasoru-malu ho Prezidente Repúblika, António José Seguro nu’udár vizita kortezia la’ós hanesan reuniaun Estadu ida. Ami ko’alia asuntu lubuk ida, inklui transmite saudasaun Prezidente Repúblika Ramos-Horta nian,” PM Xanana hateten.
Líder rua troka hanoin kona-bá dezenvolvimentu polítika internasionál no kooperasaun bilaterál.
Primeiru-Ministru kongratula Portugál bá nia eleisaun nu’udár membru naun-permanente iha Konsellu Seguransa Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) no manifesta esperansa katak Portugál bele kontinua promove valór sira hanesan páz, estabilidade no dezenvolvimentu sustentável iha nível globál.
Iha enkontru ne’e, Primeiru-Ministru mós hato’o preokupasaun kona-bá dezafiu sira ne’ebé ONU enfrenta atualmente, liu-liu relasiona ho mekanizmu veto iha Konsellu Seguransa, no defende nesesidade atu halo reforma bá sistema ne’e atu responde di’ak liután bá realidade internasionál atuál.
Líder rua mós diskute kooperasaun bilaterál iha área sira hanesan justisa, edukasaun no dezenvolvimentu.
Primeiru-Ministru agradese bá apoiu kontinuu hosi Portugál bá Timor-Leste, espesialmente iha seitór justisa no edukasaun.
Enkontru ne’e aborda mós situasaun iha Guiné-Bissau, ne’ebé lider rua troka hanoin kona-bá forma sira atu enkoraza estabilidade polítika no fortalese instituisaun estatais iha nasaun ne’e.
Durante reuniaun, Primeiru-Ministru informa mós kona-bá estratéjia Ekonomia Azúl Timor-Leste nian no oportunidade sira bá kooperasaun futura entre nasaun rua.
Hosi parte Portugál, Prezidente António José Seguro reafirma kompromisu atu kontinua apoiu Timor-Leste iha área prioritária sira.
Prezidente António José Seguro mós lembra nia involvimentu iha kampaña solidariedade internasionál bá luta independénsia Timor-Leste durante dékada 1990.
Líder ne’e refere katak, bainhira hala’o funsaun polítika iha Portugál, mobiliza jovem portugés sira atu divulga kauza Timor-Leste no partisipa iha inisiativa solidariedade oioin iha Europa.
Iha remata enkontru, líder rua reafirma vontade atu kontinua hametin relasaun istórika no amizade entre Timor-Leste no Portugál, hodi promove benefísiu mútuu bá povu nasaun rua.
Primeiru-Ministru akompaña hosi Vise-Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay; Ministru Justisa, Sérgio da Costa Hornai; Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares; Embaixadór Timor-Leste iha Portugal, Manuel de Araújo Serrano; Embaixadora Timor-Leste bá CPLP, Natália Carrascalão; no Xefe Gabinete Primeiru-Ministru, Elizabeth Exposto.
Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt