Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Maktoban Padre João Felgueiras kumprimenta Papa Francisco "Jorge Mario Bergoglio". Imajen/dok.Espesiál
Díli, 03 Jullu 2026 (RAFA.TL) – Padre jezuíta João Felgueiras, figura rekoñesidu liu iha Timor-Leste, Sesta (3/7/2026), maizumenus tuku 5:30 lorokraik, hakotu iis iha klínika privadu ida iha kapitál Dili.
Maktoban Padre João Felgueiras, selebra hela ninia aniversáriu ba dala-105 iha loron 09 fulan- Juñu liubá no ohin nia husik iis depois moris naruk ida ne’ebé dedika tomak ba Timor-Leste, rai ne’ebé nia mai iha tinan 1971 no la fila ona.
Fonte ne’ebé besik ba dekanu jezuíta sira informa ba RAFA.TL katak Padre João Felgueiras, Kinta-hiriseik, baixa ho moras insufisiénsia respiratória, iha klínika ida iha Díli, no nia situasaun saúde la dun di’ak.
Maktoban husik iis hale’u ho belun balun, barak liu hosi Sentru Juventude Padre António Vieira, instituisaun ida ne’ebé nia tulun harii, iha ne’ebé nia hela dezde obra ne’e hahú, besik nia mehi seluk ne’ebé realiza iha tinan 2017: Eskola Belun Jezús nian, ida hosi nia legadu ne’ebé barak.
Hanesan dekanu jezuíta, João Vasconcelos Baptista Felgueiras moris iha Caldas das Taipas, Guimarães. Nia tama ba kompañia de Jesus no simu ordenasaun hanesan padre bainhira nia ho idade 29.
Iha Janeiru 1971, nia mai Timor-Leste atu sai vice-reitor iha Semináriu Díli. Missaun edukasaun ne’e interrompidu tanba invazaun Indonézia, no durante tinan naruk okupasaun nia nafatin hamutuk ho povu timoroan, simu ativista sira no hanorin lian portugés ho forma klandestina.
Nia mak oan ikus liu iha família ida ho maun-alin nain sia, no nain tolu husi sira nia família mos hili moris relijiozu. Nia tama ba Companhia de Jesus bainhira iha tinan 21 iha novisiadu Costa, no simu ordenasaun padre iha 30 fulan Jullu 1950. Depois de semana balun, nia selebra misa dahuluk iha nia rai moris.
Nia hela tinan rua-nulu iha uma jesuíta sira iha Lisboa, Cernache, Braga no Santo Tirso antes mai Timor iha 21 Janeiru 1971 atu sai vice-reitor iha Semináriu Díli. Iha tempu ne’ebá nia iha tinan 49 no la hanoin katak ilha ki’ik ida iha Sudeste Aziátiku sei sai nia rain daruak durante tinan 55 tuir mai.
“Ha’u sente an hanesan portugés no timoroan. Ha’u mai iha ne’e hanesan misionáriu atu servisu durante Companhia de Jesus hakarak, no hanesan ne’e mak akontese to’o agora. Ita hotu kontribui. Pasadu liu ona, no ha’u kontente tanba moris iha dame, la halo buat aat ba ema ida, la halo buat aat ba povu, no kontente tanba bele fó kontribuisaun ba buat ruma,” nia dehan iha entrevista ida iha tinan 2022.
Moris Padre Felgueiras nian muda totalmente ho invazaun Indonézia iha tinan 1975.
La hanesan relijiozu estranjeiru barak, nia lakohi husik Timor-Leste. Nia nafatin hamutuk ho povu timoroan durante tempu todan okupasaun.
Nia kontinua hanorin lian portugés iha Externato de São José, eskola ida deit ne’ebé autoridade Indonézia permite uza lian portugés, to’o eskola ne’e taka iha tinan 1992.
Iha tempu ne’ebé hanorin portugés sai razaun atu hetan perseguisaun, nia kontinua halo ho forma klandestina, subar estudante sira, fó apoiu espirituál ba ativista independénsia sira no akompaña família sira ne’ebé halai ba foho.
Nia rasik haree Massakre Santa Cruz iha 12 fulan Novembru 1991, akontesimentu ida husi akontesimentu boot no nakonu ho violénsia liu durante okupasaun. Nia mos moris ho preokupasaun durante tinan sira tuir mai ne’ebé nakonu ho represaun. Nia hela to’o tinan ida iha Jacarta, fatin ne’ebé autoridade Indonézia haruka nia atu impede nia fila fali ba Timor, maibé la konsege.
Referendu tinan 1999 no independénsia ne’ebé ofisial iha tinan 2002 lori dame ba nia, maski nia la para servisu ba edukasaun jovem sira.
Escola Amigos de Jesus mak mehi boot ida ne’ebé hahu ho ai deit iha Lahane, fatin ne’ebé nia hanorin estudante sira ho forma klandestina. Ho inaugurasaun no ampliasaun iha 4 fulan Fevereiru 2017, eskola ne’e sai projetu ida husi projetu seluk ne’ebé nia hadomi liu.
Kontribuisaun Padre Felgueiras ba preservasaun lian no identidade timoroan hetan rekoñesimentu husi Portugal no Timor-Leste.
Iha tinan 2002, Prezidenti Portugés Jorge Sampaio atribui ba nia títulu Grande Oficial da Ordem da Liberdade.
Iha tinan 2016, Prezidenti Timor-Leste Taur Matan Ruak fó ba nia Insígnia da Ordem de Timor-Leste, no hatete katak nia mak edukadór ida ne’ebé la kole hanorin jerasaun sira.
Iha Maiu tinan 2022, Prezidenti Portugés Marcelo Rebelo de Sousa kondekora nia ho Grã-Cruz da Ordem de Camões iha Escola Amigos de Jesus, Díli.
Iha Setembru tinan 2024, bainhira nia ho tinan 103, nia sai ema dahuluk ne’ebé Papa Francisco kumprimenta durante enkontru ho jesuíta sira iha Nunsiatura Apostólika iha Díli.
Jestu ida ne’ebé depois jornal Vatikanu mos lembra no konsidera hanesan omenajen públiku ba relijiozu ida ne’ebé la husik nia povu, maski iha tempu sira ne’ebé todan liu.
Nia mak jesuíta ida husi jesuita sira seluk ne’ebé katuas liu iha mundu. Nia hela iha Centro Juvenil Padre António Vieira iha Díli, hale’u husi jovem timoroan sira ne’ebé nia kontinua fó atensaun no domin.
Husi Guimarães, rai ne’ebé nia moris, to’o Timor-Leste, rai ne’ebé nia hili atu moris no loron ida mate iha ne’e, Padre João Felgueiras ba jerasaun timoroan la’ós deit misionáriu ida, maibé hanesan aman ida, profesór ida no testemuña moris ida ba istória Timor-Leste.
“Ha’u nunka hanoin katak sei hela iha ne’e durante tinan barak nia laran” nia dehan iha tinan 2022. Maibé nia hela iha rai ne’ebé sai ona nia rai rasik, rai ne’ebé nia luta ba no ohin nia husik ho adeus ikus.
Reportajen Ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Metade Vida Dedika Ba Timor-Leste Padre João Felgueiras Hakotu Iis ho Idade 105
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt