Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão halo intervensaun iha Reuniaun Konsellu Koordenasaun Teritoriál (CTT, siglá portugés) ne’ebé realiza husi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE), iha Otél JL World Vila, iha Área Branca, Tersa (26/05/2026).
Díli, 26 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu membru Governu no Autoridade Munisípiu sira tenke deskobre difikuldade no problema ne’ebé povu enfrenta iha baze, liu-liu iha área remota sira tanba povu presiza mak estrada, bee-moos, eletrisidade, eskola no fasilidade saúde.
Notísia Relevante: PM Xanana husu Membru Governu Hotu Tenke iha Vizaun no Foka Ba Prioridade Ne’ebé Povu Presiza
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão husu ba membru Governu no autoridade munisipál sira iha Reuniaun Konsellu Koordenasaun Teritoriál (CTT, siglá portugés) ne’ebé realiza husi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE), iha Otél JL World Vila, iha Área Branca, Tersa (26/05/2026), atu kontinua servisu ho responsabiliodade no la’ós hela de’it iha sede munisípiu, maibé tenke la’o mós ba iha postu-administrativu no suku to’o aldeia hodi haré prioridade no problema saida mak povu presiza iha baze.
“La’ós hela de’it iha sede munisípiu, la’o ba haré ho loloos, la’o para bele hatene planu saida mak husi postu-administrativu, suku sira aprezenta mai, aprezenta mai tiha duskuti ida-ne’ebé mak prioridade ba tinan ida-ne’e, ita halo de’it buat di’ak iha vila laran, povu moris aat nafatin,” Xanana Gusmão hateten.
“Povu dehan imi di’ak, imi hetan ona ukun aan ami sei integrasi, ami integrasi hela ho bua ho malus, estrada aat, eskola laiha, moras mós labele sai husi iha ne’e, ne’e mak tenke imi tau iha imi nian ulun, la’o hale’u labele haré de’it mak iha vila laran,” Xanana afirma.
Nia hateten, kuandu membru Governu no autoridade munisípiu sira hakbesik ba servisu postu-administrativu no suku sira no munisípiu sira bele hatene planu, atu aprezenta iha proposta ba orsamentu.
“Tanba osan povu nian, povu mak sosa ho ran ho ruin ho mate, ha’u fiar, ha’u fiar tebes imi hotu, ha’u fiar mós imi sira ne’ebé servisu iha munisípiu sira, favor ida hanoin mak ida-ne’e, hanoin povu ho rai ida-ne’e ukun aan, la’ós bandeira ida, hino nasionál ida, ukun aan ne’e oportunidade ida atu hadi’a povu nia moris ho rai ida-ne’e,” Xefe Governu ne’e tenik.
Iha fatin hanesan Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas do Rosario Cabral ezije diretór jerál no diretór nasionál sira ne’ebé prezente atu hatur kompromisu totál ho transparénsia, fahe-malu dadus hodi koopera hamutuk.
Nia subliña tan katak tenke haré hamutuk ba territóriu la’ós hanesan desizaun fronteira administrativa ida. Servisu munisipál Obras Públiku presiza presta servisu inspesaun ho rigór ba obras, Servisu Edukasaun tenki iha kualidade ba hanorin no mós implementasaun merenda eskolár ho kualidade, servisu saúde presiza tun ba baze hodi hatene di’ak liután ba prestasaun servisu komunidade sira, parte importante mós ba servisu agrikultura munisipál presiza iha planeamentu ka levantamentu ba terrenu produtivu, nune’e bele hamenus produsaun tama hosi rai-liur.
“Ohin ne’e ita foku ba planu investimentu no planu asaun anuál ba munisípiu sir,a ita hatene hela inundasaun barak loos iha ne’e mak munisípiu sira sei aprezenta orsamentu sira ne’ebé mai iha mill 200 USD ba fundu infraestrutura,” Ministru Tomás do Rosário Cabral esplika.
MAE hakarak hato’o mós katak iha fulan-Dezembru 2025, hala’o ona avaliasaun kondisaun mínimu ba munisípiu 12, ne’ebé hetan rezultadu di’ak no iha munisípiu lima mak hetan avaliasaun di’ak tebes. Nune’e ho rekomendasaun sira ne’ebé mai hosi ekipa avaliadora no rekomendasaun sira hosi Primeiru-Ministru bainhira hala’o vizita ba munisípiu 12 iha fulan-Marsu liubá, maka iha fulan-Juñu oin-mai sei halo segunda avaliasaun hodi avalia fila-fali rekomendasaun sira no lakunas balun ne’ebé identifika iha primeira avaliasaun.
Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Membru Governu Tenke Deskobre Difikuldade no Problema Ne’ebé Povu Enfrenta iha Baze
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt