Noticias

Komunidade Haksolok no Agradese Inisiativa Prezidente Repúblika Realiza Díli Internasionál Maratona 2026

todayAugust 8, 2026 17

Background
share close

Díli, 08 Agostu 2026 (RAFA) – Komunidade kapital Díli no pesoal korpu diplomatiku sira iha Timor-Leste entusizmu no aksolok hato’o apresiasaun no agradese ba Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, tanba inísia no realiza  atividade Dili Internasional Maratona (DIM) 2026, ne’ebé konsidera hanesan atividade importante ida hodi promove desportu, saúde no dezenvolvimentu joven sira iha Timor-Leste.

Gradiana Esperansa Sarmento, ba RAFA iha Palásiu Prezidensiál, Sábadu-ne’e, hatete kontente no orgullu tanba Dili Internasionál Maratona konsege halibur Timoroan sira hamutuk ho partisipante internasionál.

“Nudar sidadaun, hau kontenti loos tanba eventu ne’e la’ós Timor-oan de’it mak partisipa, maibé mós partisipante internasionál. Tanba ne’e, ami orgullu no agradese ba ita-nia Prezidente Repúblika ne’ebé konsege hala’o eventu ida ne’e no halibur ema barak atu partisipa,” Gradiana Esperansa Sarmento hateten.

Gradiana mós sujere ba Komisaun Organizadora Dili Internasionál Maratona 2026 atu iha edisaun sira tuir mai, fó oportunidade liután ba feto sira atu partisipa, tanba tuir nia observasaun, maioria partisipante iha maratona tinan ne’e mane mak domina kompara ho feto.

“Ha’u mai partisipa no haré katak  numéru partisipasaun feto sira sei menus. Tanba ne’e, hanesan feto, ha’u hakarak atu maratona tinan oin komisaun fó oportunidade liután ba feto sira,” tenik nia.

Duarte da Costa mós konsidera inisiativa Prezidente Repúblika ne’e diak no importante, tanba bele motiva joven sira atu moris saudavel no ativu liután iha atividade desportiva sira.

“Ha’u nia hanoin, atividade ne’e kapás. Hanesan ita nia nasaun ida ne’ebé maioria populasaun mak joven, ita presiza halo atividade hanesan ne’e. Ida-ne’e inisiativa husi Sua Exelénsia Prezidente Repúblika, hamutuk ho Governu, entidade sira, empresáriu nasionál no internasionál, inklui sosiedade sivíl iha Timor-Leste. Hau hanoin, se atividade hanesan ne’e hala’o kada tinan, sei di’ak tebes atu prepara no motiva ita nia joven sira ba moris saudavel no atividade desportiva sira,”  Duarte da Costa hateten.

Iha fatin hanesan, Santina Soares mós hato’o nia apresiasaun hato’o nia esperansa atu Prezidente Repúblika kontinua apoia no hala’o atividade hanesan ne’e iha futuru, hodi motiva no prepara joven sira atu sai futuru diak ba Timor-Leste.

“Sente kontenti. Ba oin, ami hakarak Avo Prezidente hala’o nafatin atividade hanesan ne’e, atu ami nia oan sira iha aban-bainrua bele sai futuru diak ba Timor-Leste,” hatete Santina Soares.

Observasaun ne’ebé RAFA haré katak hahú husi tuku 04:00 madrugada, komunidade, estudante no partisipante hamutuk ho membru Governu, korpu diplomáriku sira ho atleta sira ba Díli Internasional Maratona 2026, halibur malu iha Palásiu Prezidensiál hamutuk ho Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hodi partisipa ativu iha DIM 2026.

Komunidade barak iha dalan ho haksolok hase atleta internasionál no nasionál sira ne’ebé halai haleu diresaun tadi ibun ba Cristo Rei no fila fali mai Palásiu Prezidensiál.

Membru Governu ne’ebé marka prezensa iha eventu ne’e inklui Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonomiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Vise-Ministru Saúde ba Fortalesimentu Institusionál, atleta internasionál husi Portugal Rosa Mota, Sekretáriu Estadu Floresta, Prezidente Atletismu ASEAN, Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), korpu diplomátiku no konvidadu sira seluk, inklui artista husi Indonézia.

Jornalista : Marito da Costa

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!