Noticias

Iraun Deklara Abertura Ormuz Hafoin Sesarfogu iha Líbanu

todayApril 18, 2026 107

Background
share close

Díli, 17 Abríl 2026 (RAFA.tl)–Repúblika Izlámika Iraun, Sesta (17/04/2026),  anúsia ona estreitu Ormuz nakloke ba ró komersiál sira nu’udár rezultadu hosi akordu sesarfogu iha Líbanu entre Israel no Hezbollah.

Notísia Relevante: Timor-Leste Haksolok ho Sesárfogu Entre EUA no Iraun Durante Semana Rua

Estreitu  ne’ebé sai hanesan fontes kruzerus petróleu mundiál besik 20%, bainhira taka hamosu turbulénsia iha ekonomia mundiál tomak,  nune’e tenki nakloke nafatin to’o períodu trégua nia rohan iha funu entre Iraun ho Estadus Unidus, ne’ebé marka ona ba Tersa, 21 Abríl 2026.

Informasaun ne’e konfirma hosi Ministru Negósiu Estranjeiru Iraun nian, Seyed Abbas Araghchi ba jornalista sira, foin lalais.

“Pasajen ba ró komersiál hotu-hotu liuhosi Estreitu Ormuz nian deklara nakloke kompletamente ba restu hosi períodu sesarfogu nian, iha rota koordenada ne’ebé fó sai ona hosi Organizasaun Portu no Marítima hosi Repúblika Islámika Iraun nian.”

Medida ne’ebé konkorda entre Teeraun ho Washington prevee mós finál hosi funu sira iha frente hotu-hotu funu nian iha Médiu Oriente. Maibé, Israel mantein atake maka’as sira hasoru Líbanu. Iraun ezije ona atu hakotu ostilidade sira hodi bele hahú fali negosiasaun sira ho EUA.

Sesarfogu iha Líbanu hahú iha Kinta-kalan. Sidadaun libanés sira selebra notísia ne’e no tenta fila ba uma. Iha estimativa katak ema liu millaun ida maka dezlokadu iha nasaun laran durante loron 45 funu nian.

Iha Iraun, sesarfogu hahú iha loron 08 fulan-Abríl, maibé, hafoin fallansu hosi negosiasaun dame nian iha Pakistaun iha findesemana liubá, EUA fó sai blokeiu naval ida hasoru portu iranianu sira. Efikásia hosi blokeiu ida-ne’e ba esportasaun no importasaun Iraun nian, maski nune’e, hetan kontestasaun.

Sita husi ajénsia notisioza Franseza AFP katak petrolíferu iranianu tolu, ne’ebé tula petróleu brutu hamutuk barril millaun lima, sai hosi Golfu Pérsiku liuhosi estreitu Ormuz, iha blokeiu norte-amerikanu nia leet.

Hosi reportajen CCN nian katak Iraun fó sai ona reabertura hosi Estreitu Ormuz nian ba restu hosi sesarfogu ho Estadus Unidus no Israel. Ne’e fó ba autoridade marítimu sira menus hosi semana ida hodi “salva” mariñeiru rihun resin ne’ebé sei dadur hela iha Golfu Pérsiku.

Pelumenus mariñeiru 20.000 no ró 2.000, ne’ebé transporta kombustível besik litru biliaun 21, atrakadu iha dalan entre Iraun ho Oman.

Iha inisiu, autoridade iranianu sira impoin blokeiu parsiál ida ba pasajen ró nian liuhusi Ormuz hanesan medida vingansa ida hasoru kampaña militár konjunta EUA-Israelita.

Ida-ne’e perturba komérsiu iha pasajen krusiál ne’ebá ba komérsiu mundiál no halo folin kombustível globál sa’e maka’as.

Iha Segunda, 13 Abríl, Estadus Unidus blokeia ona estreitu, halo pelumenus ró 13 muda dalan, tuir Jeneral Dan Caine, Prezidente Xefe Estadu Maiór Konjuntu Forsa Armada Estadus Unidus nian.

Autoridade sira iha Teeraun sei permiti de’it pasajen hosi “ró sira ne’ebé la’ós militár” liu husi “dalan dezignadu sira” ne’ebé aprova hosi forsa naval iranianu sira.

Asosiasaun komérsiu internasionál ida husu ona ba parte sira ne’ebé iha konflitu hodi “garante tránzitu ne’ebé ordenadu no laiha impedimentu liuhosi estreitu”.

“Ida-ne’e sei presiza koordenasaun entre indústria no Estadu-nasaun sira, tantu hosi rejiaun Golfu nian laran no mós hosi liur”, hatete hosi ICS (Kámara Internasionál Navigasaun nian) iha komunikadu ida iha loron 08 fulan-Abríl.

Prezidente dezignadu hosi ICS hatete ona antes ba CNN katak mariñeiru sira ne’ebé dadur iha estreitu “hasoru hela sirkunstánsia difisil sira”.

“Sira la iha perigu imediatu, maibé ne’e situasaun ida ne’ebé estresante tebes atu metin iha ró laran iha ambiente funu nian,” John Denholm haktuir, Tersa 14 Abríl.

Iha Sesta, 17 Abríl ne’e, Prezidente Norte-Amerikanu, Donald Trump, deklara ona katak Iraun aseita  kondisaun tomak ne’ebé maka impoin iha konversa sira ho Estadus Unidus.

Líder norte-amerikanu ne’e afirma kompromisu inklui kolaborasaun hamutuk hodi hasai urániu enrikesidu hosi teritóriu iranianu, ho objetivu atu transporta ba EUA.

Nu’udar resposta, autoridade iranianu sira nega intensaun ruma atu husik sira nia estoke urániu nian. Esmaeil Baghaei, porta-vós hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru Iraun nian, hatete ba emisora ​​estatál IRIB katak transferénsia hanesan ne’e nunka iha meza.

“Iraun nia urániu enrikesidu hanesan sagradu ba ami hanesan rai rasik nasaun nian”, Esmaeil Baghaei subliña hodi garante katak pozisaun Teeraun nian iha negosiasaun sira hanesan klaru no la iha ambiguidade.

Iha entrevista telefónika ida ba CBS, Donald Trump klarifika katak operasaun hodi hasai materiál ne’e sei la presiza kolokasaun hosi forsa militár norte-amerikanu sira ba terrenu.

“Lae. Laiha tropa sira,” Prezidente norte-amerikanu garante. “Ami sei ba iha ne’ebá hodi lori nia ho sira no depois ami sei lori nia. Ami sei halo hamutuk tanba, iha momentu ne’ebá, ami sei iha ona akordu ida no la presiza hadau malu bainhira iha entendimentu. Ne’e di’ak, loos ka lae? Di’ak liu ho maneira ida-ne’e.”

Donald Trump hatutan tan katak, maski nia prefere dalan diplomátiku ne’e, EUA sei preparadu atu atua “oin seluk” bainhira presiza.

Kona-bá liña tempu, Prezidente norte-amerikanu hatete katak hein delegasaun sira sei hasoru malu iha findesemana ne’e, hodi mantén konfiansa katak akordu finál sei taka iha “loron ida ka rua nia laran”. Maibé, nia fó sai alerta ida: blokeiu naval ba portu iranianu sira sei vigora nafatin to’o prosesu ne’e hotu.

Aleinde kestaun nukleár, Trump fó sai katak Iraun aseita ona hodi hapara apoiu finanseiru no lojístiku ba grupu sira ne’ebé konsidera hanesan terorista hosi Washington, maka hanesan Hezbollah ho Hamas.

Líbanu Buka “Akordu Permanente” ho Israel

Líbanu serbisu hela ba “akordu permanente” ida ho Israel hafoin sesárfogu ne’ebé tama iha vigór, Sesta, 17 Abríl, hatete hosi Prezidente libanés, hodi rejeita “sinál frakeza” ruma iha negosiasaun sira ho Tel Aviv.

“Ami iha faze foun ida”, deklara Prezidente Libanés Joseph Aoun iha nia diskursu dahuluk ba nasaun dezde inísiu trégua ho Israel, ne’ebé nia deskreve hanesan faze tranzisaun ida “hodi serbisu ba akordu permanente ida ne’ebé salvaguarda direitu sira hosi povu libanés” no unidade no soberania nasionál.

Tuir Joseph Aoun katak  negosiasaun diretu dahuluk sira entre nasaun rua, ne’ebé laiha relasaun diplomátiku, labele haree hanesan “sinál ida frakeza nian ka konsesaun ida”, no mós hanesan sesaun ida hosi teritóriu nasionál, maski iha okupasaun atuál israelita nian iha súl nasaun nian.

“Ami iha konfiansa katak ami sei salva Líbanu, (…) ami rekupera ona Líbanu no Líbanu nia kbiit foti desizaun nian ba dala uluk iha kuaze meiu sékulu nia laran,” xefe Estadu Joseph Aoun kontinua, hodi hatutan katak nia nasaun la’ós no sei la sai fali “ema ida nia teatru funu nian”.

Iha sentidu ida-ne’e, nia alerta katak nia sei la permite “ema libanés ida mate”, no mós kontinuasaun hosi fakar raan hosi nia povu “tanba influénsia hosi parte datoluk sira ka kálkulu sira hosi podér sira ne’ebé besik ka dook”.

Líbanu hetan alastra ba funu iha Médiu Oriente bainhira Hezbollah hahú fali atake sira hasoru Israel iha loron 02 fulan-Marsu, hafoin hahú hosi ofensiva israelita-amerikanu hasoru Iraun, aliadu no finansiadór hosi grupu xiita libanés.

Iha loron hanesan, autoridade libanés sira bandu atividade militár sira Hezbollah nian, hafoin fulan balun buka atu dezarma grupu xiita, maski nune’e, rekuza atu entrega nia ekipamentu militár enkuantu nasaun ne’e hetan ameasa hosi Israel no seidauk hapara nia atake aéreu sira hasoru nasaun viziñu.

Hanesan resposta, forsa israelita sira lansa operasaun militár ida ne’ebé maka’as iha Líbanu, liuhosi bombardeamentu maka’as sira ne’ebé maka alegadamente alvu ba alvu sira Hezbollah nian, hamutuk ho habelar pozisaun sira iha rai ne’ebé maka sira okupa ona iha súl nasaun nian iha konflitu anteriór.

Iha kontajen ikus liu, autoridade sira Beirute nian rejista mate 2,294 iha loron 45 ikus ne’e, inklui feto 274, labarik 177, no profisionál saúde no traballadór salvamentu 100, kanek 7,544, no dezlokadu liu millaun ida.

Iha nia diskursu ba nasaun, Prezidente libanés agradese ba “ema hotu ne’ebé kontribui hodi alkansa sesárfogu”, temi espesifikamente Prezidente norte-amerikanu, Donald Trump, ne’ebé nia identifika hanesan nia belun, no mós Arábia Saudita.

Hafoin fó sai inísiu trégua nian iha Kinta 16 Abríl, Trump indika katak Joseph Aoun no Primeiru-Ministru Israel nian, Benjamin Netanyahu, tenke hasoru malu iha Casa Branca iha Washington “iha loron haat ka lima oin mai”. ***

 

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!