Noticias

Hafoin Resesu, Parlamentu Nasionál Sei Pronúnsia Autorizasaun Ba Lei Siberseguransa

todayAugust 5, 2026 25 1

Background
share close

Díli, 05 Agostu 2026 (RAFA)- Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, konfirma Parlamentu Nasionál (PN) sei pronúnsiamentu autorizasaun ba projetu proposta Governu kona-bá  proposta Lei Sibernétika (Siberseguransa) depois Deputadu sira temrina sira-nia resesu iha loron 15 fulan-Setembru tinan 2026.

“Lei Sibernétika ne’e Governu husu autorizasaun, konserteza ha’u tenke ba haré tiha iha pareser, disponibilidade hatuun ba Komisaun A foin mak iha pronúnsiamentu Parlamentu Nasionál autoriza ka lae. Tanba lei Sibernétika ne’e kompeténsia Parlamentu Nasionál nian mais Governu hakarak halo favor, mais sei iha prosesu hein ami tama fila-fali resesu iha  loron 15 fulan-Setembru, foin bele,” Fernanda Lay  informa hodi responde ba jornalista sira iha PN, Kuarta-ne’e.

Antes ne’e, iha Komunikadu ofisiál ne’ebé RAFA asesu katak  Governu haruka ba Parlamentu Nasionál projetu proposta Lei ne’ebé husu autorizasaun lejizlativa hodi aprova pakote lejizlativu integradu ida kona-bá siberseguransa, ne’ebé kobre krime no prosesu kriminál sira iha ámbitu dijitál no definisaun rejime jurídiku siberespasu nasionál nian.

Proposta ne’ebé hetan aprovasaun iha Konsellu Ministru iha loron 22 fulan-Jullu tinan 2026, aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Hermenegildo Augusto Agio Pereira, no enkamiña ba Parlamentu Nasionál hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.

Inisiativa ne’e ho objetivu atu fó ba Timor-Leste enkuadramentu jurídiku ida ne’ebé modernu no koerente hodi hatán ba aumentu ameasa sira iha espasu sibernétiku, atu nune’e bele hametin kapasidade Estadu nian hodi prevene, investiga, kombate no hamenus kriminalidade informátika, proteje infraestrutura krítika sira, no mós promove ambiente dijitál ida ne’ebé seguru liu ba sidadaun, empreza no instituisaun sira.

Proposta autorizasaun lejizlativa sei permite Governu atu aprova diploma sira lubuk ida ne’ebé inklui Estratéjia Nasionál Siberseguransa, rejime jurídiku ba seguransa siberespasu nasionál nian, rejime ba servisu dijitál, no mós enkuadramentu penál no prosesuál penál ne’ebé aplikavel ba krime sira ne’ebé komete iha ambiente dijitál, inklui regra sira ne’ebé relasiona ho rekolla, prezervasaun no utilizasaun prova eletrónika.

Iha ámbitu autorizasaun ne’ebé husu, Governu bele define tipu krime foun ne’ebé komete iha ambiente dijitál, estabelese mekanizmu prosesuál espesífiku ba prevensaun, investigasaun no hamenus krime sibernétiku, regula rekolla no prezervasaun prova dijitál, define responsabilidade hosi fornesedór servisu dijitál no mós mekanizmu notifikasaun, halakon ka blokeiukonteúdu ilísitu, reforsa kooperasaun internasionál kona-ba krime sibernétiku, kria rejime protesaun ida ba denunsiantesira, ho atensaun espesiál ba seguransa labarik sira-nian iha ambiente online, no mós estabelese arkitetura nasionál ida ba governasaun, monitorizasaun, prevensaun, resposta no koordenasaun iha asuntu siberseguransa nian.

Jornalista: Zita Menezes

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!