Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Ministru Defeza Timor-Leste, Donaciano da Costa Gomes ho Ministru Defeza Nasionál Portugal, Nuno Melo, asina Programa Enkuadramentu Kooperasaun iha Domíniu Defeza no Memorandu Entendimentu Misaun Portugál ba hasa’e kapasidade iha Timor-Leste, reforsa parseria estratéjia entre nasaun rua ne’e Lisboa, Portugál Kinta 23 Jullu 2026. Imajen/M-GMD
Díli, 29 Jullu 2026 (RAFA.TL)- Governu Timor-Leste liuhosu desizaun Konsellu Ministru, Kuarta-ne’e, aprova proposta memorandu entendimentu ho Ministériu Defeza Portugál kona-bá misaun kapasitasaun Portugál nian iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes.
Komunikadu ofisiál ne’ebé RAFA.TL asesu mensiona memorandu entendimentu ida-ne’e ho objetivu atu hametin no aprofunda kooperasaun bilaterál iha ámbitu defeza nian, liuhosi konsolidasaun no expansaun asesória temporária ne’ebé prevee ona iha programa-kuadru kooperasaun iha área defeza hodi promove atividade formasaun, ensinu, treinu no dezenvolvimentu sira ne’ebé kontribui hodi hasa’e kapasidade operasionál Defeza Nasionál no FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian.
Memorandu ne’e mós estabelese kuadru kooperasaun ida ba dezenvolvimentu kapasidade F-FDTL, iha área estratéjika liuliu iha Ensinu Superiór Militár, Saúde Militár, Komandu no Kontrolu, koñesimentu kona-bá situasaun militár, no mós utilizasaun Komponente Naval, Terrestre no Aéreu, nune’e mós ba reforsu kapasidade iha área materiál, ekipamentu no infraestrutura, tuir prioridade sira ne’ebé define ona husi parte rua.
Instrumentu ne’e prevee mós implementasaun ba inisiativa sira seluk ba kapasitasaun ne’ebé sei hetan akordu entre Estadu rua ne’e, tuir objetivu komún kona-ba modernizasaun no dezenvolvimentu institusionál setór Defeza nian.
Jornalista : Zita Menezes
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt