Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 12 Agostu 2026 (RAFA)- Governu liu husi Reuniaun Konsellu Ministru, Kuarta-ne´e, rona aprezentasaun proposta husi Vise-Ministra Finansas, Regina de Jesus no delibera hodi autoriza Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, atu negosia ho Banku Mundiál ba kontratasaun empréstimu ida, liuhusi Asosiasaun Internasionál Dezenvolvimentu (IDA, sigla Inglés), ne’ebé destina ba finansiamentu Projetu Abastesimentu Bee iha Kapitál Munisipál Baucau (Baucau Municipal Capital Water Supply).
Projetu ne’e, integra iha faze daruak inisiativa rejionál Seguransa no Reziliénsia Ídriku Banku Mundiál nian, ho objetivu atu hasa’e asesu ba servisu abastesimentu bee ne’ebé jere ho seguru iha área selesionada sira iha Baukau, ne’ebé envolve konstrusaun no operasaun sistema sentralizadu ida ne’ebé reziliente ba mudansa klimátika, ho kapasidade atu benefisia besik ema 37.000 to’o tinan 2031.
“Ho finansiamentu ne’ebé prevee ho millaun 30 USD, projetu ne’e inklui reabilitasaun no espansaun ba fonte no sistema bombajen ne’ebé iha, konstrusaun kaptasaun foun, estasaun bombajen, konduta, instalasaun tratamentu no armazenamentu, inklui mós instalasaun ba ligasaun doméstika besik 7.000 ho mikrometria. Inklui mós medida reforsu kapasidade institusionál no operasionál Bee Timor-Leste (BTL), liuhusi asisténsia téknika, dezenvolvimentu kapasidade no apoiu ba jestaun no manutensaun infraestrutura.” RAFA sita komunikadu ofisiál.
Finansiamentu ne’e sei fó ho kondisaun altamente konsesionál, ho períodu karénsia tinan 10 no maturidade tinan 40, inklui mós opsaun adiamentu pagamentu iha situasaun emerjénsia nasionál relasiona ho eventu klimátiku. Implementasaun ne’e sei lidera husi Ministériu Obra Públika, liuhusi Unidade Jestaun Projetu, no BTL maka sei responsabiliza ba operasaun no manutensaun infraestrutura hafoin ninia konluzaun.
Jornalista: Cristina Ximenes
Written by: RafaFM
todayAugust 16, 2026 67 1
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt