Noticias

Governu Hatuur Fatuk Dahuluk Ba Konstrusaun Biblioteka Nasionál

todayJuly 6, 2026 44

Background
share close

Díli, 06 Jullu 2026 (RAFA.TL)- Governu Timor-Leste, liu husi Autoriedade Nasionál do Petróleu (ANP), hamutuk Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK) ofisialmente hatuur fatuk dahuluk ba Konstrusaun Biblioteka Nasionál iha área Fatuhada, Munisípiu Díli, nu’udar pasu importante atu hametin setór edukasaun, preservasaun patrimóniu dokumentál nasaun nian no kontribui ba peskiza sientifiku iha Timot-Leste.

Dezeñu Biblioteka Nasionál.

Vise-Primeiru Ministru no Ministru koordenadór Asuntu Ekonomiku, Ministru Turismu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay iha nia diskursu, iha fatin konstrusaun Biblioteka Nasionál, Fatuhada, Díli, Segunda (06/07/2026) hateten, biblioteka nasionál sei sai sentru prinsipál ba koñesimentu no aprendizajen ba estudante, profesór, investigadór no komunidade tomak.

“Biblioteka Nasionál sei hala’o papél importante ida hodi kumpre responsabilidade ne’e, Ida-ne’e sei prezerva patrimóniu dokumentál ita-nia nasaun nian no fornese fatin ida iha ne’ebé estudante sira, peskizadór sira, profesór sira, hakerek-na’in sira no komunidade luan bele aprende, estuda no deskobre. Sei ajuda mós salvaguarda istória ita-nia luta nasionál nian, rikusoin ita-nia kultura nian no ideia sira ne’ebé forma ita-nia sosiedade,” Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay hateten.

Governante ne’e hatutan Instituisaun sira ne’ebé forte ajuda Estudante sira atu hatene Timor-Leste nia istória, hametin identidade no prepara ba futuru. Tanba ne’e maka Biblioteka Nasionál importante tebes.

Francisco Kalbuadi Lay lori Governu nia naran agrdese ba ANP no Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Ministériu Obras Públikas, Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál, Eni Timor-Leste, INPEX, no membru sira hotu hosi Komité Diretivu no Grupu Traballu Tékniku. Imi nia kompromisu no servisu maka’as ajuda ona transforma vizaun ida ne’e ba realidade.

Vise-Primeiru-Ministru mós rekoñese  ho kompromisu Konteúdu Lokál tuir Planu Dezenvolvimentu PSC JPDA 06-105, ne’ebé hetan apoiu hosi Empreza ENI no nia parseiru joint-venture INPEX.

Parseria ne’e hatudu oinsá investimentu iha setór petrolíferu bele mós kontribui ba dezenvolvimentu tempu naruk ba ita-nia nasaun.

Iha fatain hanesan Prezidenti ANP, Gualdino Dos Carmo da Silva hatete Projetu Biblioteka Nasionál iha ona diskusaun nia laran dezde 2010 no hasoru ona dezafiu oin-oin kestaun ba selesaun fatin, dezenvolvimentu dezeñu, atrazu sira iha aprovizionamentu, no impaktu sira hosi pandemia COVID-19.

“Liuhusi esforsu koletivu husi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Ministériu Obras Tuir prosesu konkursu kompetitivu internasionál ne’ebé hala’o entre Outubru 2024 no Novembru 2025, CGCOC-ASUC Joint Venture maka hili nu’udar kontratór ba projetu ne’e. Projetu ne’e sei finansia liu husi kontribuisaun konteúdu lokál husi Eni JPDA 06-105 no parseiru joint venture (Inpex Timor Sea, Ltd no Repsol Oil & Gas Australia) no husi Governu Timor-Leste liu husi SEAC.” hatete Gualdino Dos Carmo da Silva.

Dirijente ANP ne´e subliña kontratu konstrusaun asina iha 19 Dezembru 2025, no kontratór hahú atividade enjeñaria no preparasaun detallu iha inísiu 2026 no ohin ANP no parte interesada sira projetu nian selebra lansamentu ofisiál ba faze konstrusaun Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian, hodi marka milha signifikativa ida iha entrega ida ne’ebé antisipadu liu projetu infraestrutura kulturál no edukasionál nasionál sira.

Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu empreza ENI Austrália, Emanuele Calviello hatete Biblioteka Nasionál ida-ne’e sai  uma kultura nian ba jerasaun foun sira atu bele hatene istoria Timor-Leste nian.

“Fatin ida ne’ebé ita sei la hetan de’it livru sira, iha ne’ebé ita sei la hetan de’it rekursu no dispozitivu sira seluk, no iha ne’ebé ita bele haree Cristiano Ronaldo joga ba Portugal iha Tasa Mundiál, maibé, importante liu, fatin ida ne’ebé ita prezerva no pasa kultura ita-nia rain nian ba jerasaun tuirmai,”  Emanuele Calviello hateten.

Durasaun konstrusaun no Kontratu ofisiál ba konstrusaun Biblioteca Nasionál Timor-Leste, ne’e sei hahu iha Marsu 2026 too 20 marsu 2027 ho durasaun tinan ida no Projetu ne’e fó prioridade ba literasia no kultura, ho orsamentu total estimadu millaun 10 USD nu’udar kontribuisaun husi empreza ENI.

Jornalista: João Carlos/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!