Noticias

Governu Hahú Prepara Planu Prioridade Ba OJE 2027

todayJuly 4, 2026 39

Background
share close

Díli, 04 Jullu 2026 (RAFA.TL)- IX Governu Konstitusionál,  Sábadu (04/07/2026), iha Auditóriu Ministériu Finasas, hahú reuniaun Komité Revizaun Politiká, hodi prepara programa prioridade no orientasaun servisu iha Orsamentu Jerál Jeral Estdu (OJE) 2027.

Primeiru-Ministru (PM) Xanana Gusmão ne’ebé lidera reuniaun ne’e hatete kada tinan  iha fulan-Jullu,  instituisaun hotu órgaun Estadu nian no Governu komesa prepara programa no proposta planu orsamentu atu bele aprezenta, hodi nune’e iha fulan-Agustu, komesa deskute no fulan-Setembru bele aprezenta ba Parlamentu Nasionál hodi hahú halo diskusaun no aprová.

Foin daudaun, Parlamentu Nasionál aprová tiha ona lei foun Orsamentu Jeràl Estadu (OJE) ne’ebé husu liu atu halo transparensia didi’ak no foku tau osan bainhira iha programa.

“Reuniaun ne’e reuniaun komité revizaun politiká,” imeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten hodi hatutan tan Governu mós iha ona jornada orsamentál no programa prioridade saida de’it mak Governu sei halo iha tinan 2027.

Xefe Governu husu atu instituisaun Estadu no liña miniatérial sira tau prioridade haré mós ba setór hotu-hotu, inklui mós iha setór apoiu husi doadór sira.

Xanana Gusmão subliña tinan oin mai Timor-Leste sei iha elisaun prezidensiál, elisaun podér lokál ba munisipíu balu, prepara ba ASEAN no CPLP nian no programa sira ne’e mak sei sai prioridade Governu nian iha tinan 2027.

Orsamentu ba 2027 sei determinante mós atu diversifika ekonomia naun petrolífera no promove kreximentu ida ne’ebé inkluzivu liu, ne’ebé apoia mós hosi Polítika kona-bá Ekonomia Azul 2025–2035 no hosi Timor-Leste nia integrasaun tomak iha ASEAN, ho kompromisu nasionál seluk.

Orsamentu Estadu 2027 nian sei orienta ho tema «Reforsa Reziliénsia Liuhusi Transformasaun: Diversifika Ekonomia ba Futuru ne’ebé Sustentável». Ne’e signifika transforma reziliénsia ba investimentu sira iha setór produtivu estratéjikus, iha infraestrutura ho kualidade,iha konetividade ho asesu ba servisu báziku, no iha fortalesimentu kapital umanu nasionál.

Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!