Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 05 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Organizasaun Sosiedade Sivíl, liu husi Forum ONG TimorLeste (FONGTIL), rejeita totál esbosu lei kriminaliza difamasaun tanba sei fó ameasa ba liberdade Espresaun no demokrásia iha Timor-Leste.
Porta-vós FONGTIL, Elivania A. Coreia, liu husi konferénsia ba imprensa, Sesta (5/6/2026), iha Díli, hateten FONGTIL hamutuk ho membru tomak rejeita proposta alterasaun ba Kódigu Penal ne’ebé hakarak kriminaliza difamasaun. Rejeisaun ida ne’e fó sinal forte atu proteje liberdade espresaun, liberdade imprensa no espasu siviku iha Timor-Leste.
“Husi perspetiva FONGTIL nian kona-bá kriminalizasaun ba difamasaun no injúria hamate liberdade espresaun ne’ebé garante iha Konstituisaun RDTL artigu 40 no Liberdade imprensa iha artigu 41,” Elivania A Coreia afirma.
FONGTIL halo Litura ba Draf aditamentu ba Kódigu Penal, ne’e Parlamentu Nasionál halo iha Artigu sira hanesan: Artigo 187.°-A, Artigo 187.°-B, Artigo 187.°-C, Artigo 187.°-D, halo aditamentu ba Artigu sira Mensiona iha Leten ne’e hamate ona Diretu, Liberdade no Granti ida-idak nian.
Nia husu ba Parlamentu Nasionál no Governu atu mantein matéria kona-bá difamasaun no injúria iha ámbitu Kódigu Sivíl, ne’ebé natureza vinkulativa.
FONGTIL konsidera katak mekanizmu sivíl sira sufisiente atu proteje direitu ba onra no reputasaun, enkuantu evita risku limitasaun ba liberdade espresaun no liberdade imprensa ne’ebé garante iha Konstituisaun RDTL.
Nia sublina tan proposta Lei ne’ebé introdús rejime kompletu ida relasiona ho krime sira hasoru onra ho estratéjia hatama proposta sira ba krime difamasaun hamutuk ho proposta relasiona ho krime violénsia seksuál nian, nu’udar krime sira ne’ebé iha duni nesesidade atu haré tanba sira-nia gravidade, hodi halo proposta lei ne’e sai susar liu atu kontra. Maibé sosiedade sivil prontu atu hato’o ninia opiniaun espesifiku ba asuntu oinoin iha proposta ne’e, mezmu sira la relasiona ba-malu.
FONGTIL husu ba Parlamentu Nasionál no Governu atu labele kriminaliza difamasaun no injúria, maibé nafatin trata matéria hirak-ne’e iha Kódigu Sivil,, hanesan Difamasaun (Artigu 187-A), Injúria (Artigu 187-B), Ofensa ba ema koletivu (Artigu 187-D), no Ofensa ba memória ema mate nian (Artigu 187C) tanba mekanizmu sivil konsidera sufisiente atu proteje onra no reputasaun ema nian, ho respeitu ba liberdade espresaun ne’ebé garante husi Konstituisaun.
Diretór Ezekutivu FONGTIL, Inocencio de Jesus Xavier, konfirma esbosu Lei Kriminaliza Defamasaun ne’e Parlamentu Nasionál mantein aprova lei ne’e maka sei hafraku liberdade imprensa demokarsi iha Timor Leste.
“Se Lei avansu ne’e hahú husi ita hotu, sosiedade sivíl, média sira ho sidadaun bain-bain ne´ebé halo advokasia ba obra ruma ne’ebé halo la kualidade, hamosu familiarizmu ka favoritismu iha prosesu sira, ita labele kritika tamba sira konsidera hanesan krime,” Inocencio de Jesus Xavier hateten.
Diretór Ezekutivu ne’e promete tempu badak sira sei aprejenta petisaun kontra esbosu lei Kriminaliza Defamasaun ne’e Parlamentu Nasionál atu hasai artigu sira ne’e, nafatin mantein ho lei ida konsagra ona iha Konstituisaun RDTL.
Nia mós afirma FONGTIL ho nia membru sira sei manda relatoriu ne’e ba pontu fokal sosiedade sivil ho moveimentu sira iha munisipiu sanaulu resin tolu, nomos sei haruka karta ba reprezentante Nasoens unidas iha Timor Leste, nomos ba iha emxada sira ne´ebé eziste iha Timor-Leste. sei lori mos ba iha PDHJ nune’e atu bele asaun id aba iha Tribunal atu husu halo fiskalizasaun ba konstituionalidade iha alterasaun.
FONGTIL fó atensaun ba Parlamentu Nasionál atu labele kontinua esbosu lei ne’e, bainhira mantein maka sei mobiliza malu atu halo asaun pasifika hodi kontra esbosu lei ne’e, inklui Estudante Universitariu sira.
Jornalista : João Carlos/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
FONGTIL Rejeita Totál Esbosu Lei Kriminaliza Difamasaun Ne’ebé Inisia husi PN
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt