Noticias

FAO Alerta El Niño Bele Halo To’ós no Ai-horis Sira Maran iha Timor-Leste

todayJune 18, 2026 27

Background
share close

Díli, 18 Juñu 2026 (RAFA.TL) – Organizasaun Nasoins Unidas ba Ai-han no Agrikultura (FAO) identifika Timor-Leste hanesan área ida ho risku agríkola aas liu iha Sudeste Aziátiku bainhira fenómenu El Niño dezenvolve iha Pasífiku Tropikál.

Análize ne’ebé foin sai hatudu katak iha probabilidade liu 50% atu akontese rai-maran iha to’ós ka kintal sira durante fulan hirak tuir mai, ne’ebé bele iha impaktu direta ba seguransa ai-han nasaun nian.

Iha análize ida ne’ebé FAO publika iha loron 9 fulan-Juñu ne’e, organizasaun ne’e uza dadus husi satélite durante tinan 41 liubá.

Ho dadus ne’e, FAO haré no análize fatin sira iha mundu ne’ebé uluk El Niño kauza rai-maran iha setór agrikultura, inklui to’ós  ka kintal no ai-horis sira.

Rezultadu sira hatudu katak iha risku aas ba rai maran iha área importante sira ba produsaun agríkola, ne’ebé tuir mos ho previzaun katak udan sei menus husi média iha fulan hirak tuir mai.

Iha kontinente Aziátiku, risku ne’e estende husi Pakistaun no Índia to’o Myanmar, Tailándia, Kamboja no Vietname, no ba parte loro-sa’e mós to’o Filipina, Indonézia no Timor-Leste.

Durante El Niño iha 2015-2016, Sudeste Aziátiku lakon besik tonelada millaun 15 husi produsaun foos, ne’ebé hamosu presaun ba presu no aumenta dependénsia husi nasaun sira ne’ebé importa ai-han.

Timor-Leste, ne’ebé agrikultura maioria depende ba udan no importasaun ai-han, uluk sofre ona impaktu boot iha siklu El Niño sira iha pasadu.

Durante El Niño iha 2023–2024, ema besik 360.000, ka 27% husi populasaun, hasoru inseguransa ai-han ne’ebé grave, tuir dadus Sistema IPC Nasoens Unidas no ema 19.000  tama iha situasaun emerjénsia.

Komisaun Ekonómika no Sosiál Nasoens Unidas ba Ázia no Pasífiku (ESCAP) subliña katak iha nasaun sira hanesan Indonézia, Malázia, Filipina no Timor-Leste, El Niño forte dalabarak causa rai maran, inséndiu, perda iha agrikultura no falta bee.

ESCAP mos alerta katak risku sira ba tinan ida-ne’e akontese iha kontextu ida ne’ebé komplikadu, tanba kapasidade orsamentu governu menus no inserteza ekonomia globál sei kontinua.

“Tinan ida nee-ne’e la hanesan El Niño sira iha Tinan hirak liu bá. Planeta ohin loron manas ho intensidade makaas, no konflitu no inseguransa ai-han ne’ebé espalha ona iha fatin barak. Tanba ne’e, fenómeno ida ne’e sei fó impaktu todan liu ba área sira ne’ebé vulnerável no iha kapasidade limitadu atu responde,” dehan Jorge Alvar-Beltrán, tékniku rekursu naturál husi FAO.

FAO defende katak previzaun sira agora dadaun iha nivel ne’ebé detalhu, iha balun to’o area ki’ik hanesan kilométro kuadradu ida no ida ne’e fó oportunidade atu oinsa halo asaun preventivu.

“Nivel detalhu hanesan ne’e sei ajuda saida mak governu bele halo. No governu bele apoia liu ba fatin sira ne’ebé iha risku boot ba fenómeno nee. Apoiu sira hanesan transferénsia osan, apoiu ba bee no irrigasaun, hahaan ba animal no rekursu importante seluk,” dehan Riccardo Soldan, tékniku rekursu naturál husi FAO.

Análize ne’e  ajuda governu ida atu prevene molok fenómeno nee kauza perda boot. Iha África Austral, molok El Niño iha 2023-2024, intervensaun rejionál ida fó apoiu besik dolar amerikanu millaun 31 ba ema liu millaun rua iha nasaun hitu, liuhosi fornese fini ai-horis, apoiu ba kriasaun animál no sistema neebe alerta sedu ba populasaun kona ba fenómeno nee.

Organizasaun Meteorolójika Mundiál (OMM) iha 2 juñu konfirma katak iha probabilidade 80% atu kondisaun El Niño akontese entre juñu no agostu, no aumenta ba 90% entre setembru no dezembru.

Modelu klimatiku sira prevé katak eventu ne’e pelu menus ho nível moderadu, no iha possibilidade atu sai forte, ne’ebé bele hamosu temperatura globál foun ne’ebé aas liu iha final tinan 2026 no durante tinan 2027.

Ekipa Reportajen Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!