Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 22 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Família Saudozu Francisco Guterres Lú-Olo sente lakon figura importante ida iha família no nasaun. Famíli sira hato’o profundu agradesimentu ba apoiu no solidariedade tomak ne’ebé povu no nasaun ne’e fo iha tempu lutu nasionál ida-ne’e.
Saudozu Eis-Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú-Olo hakotu iis iha Ospital Prince Court, Malázia, Domigu (21/06/2026), hala’u tuku 10:00 oras Malázia, hafoin halo tratemntu intensivu ba moras ne’ebé saudozu sofre.
“Hanesan família sente triste tanba lakon figura di’ak ida iha família laran no mós figura públiku ba nasaun Timor-Leste. Ami família mós agradese ba solidariedade tomak tanba ne’e triste boot ba família, triste boot ba nasaun, triste boot ba povo hotu-hotu,” Domingos Guterres, alin husi Saudozu Francisco Guterres Lú-Olo haktuir iha rezidénsia Saudozu Lú-Olo nian iha Farol, Díli Segunda (22/06/2026).
Reprezentante familia ne’e rekonese katak saudozu hanesan ema ida ne’ebé maka haraik-an, simplisidade no ema ida ne’ebé la ko’alia barak no halo servisu ho nonook ho responsabilidade ba ointerese nasaun no povu nian.
Iha fatin hanesan Francisca Guterres hanesan bin husi maktoban Francisco Guterres Lú-Olo haktuir sente triste rona novidades katak nia alin hakotu ona nia jornada moris iha mundu ida ne’e no sente soke tanba foin lakon alin ida ne’ebé maka mós fila hikas ba Aman Maromak Nia Kadunan Santu iha tinan ida ne´e.
“Nia alin foin mate seidauk fulan-neen, sente triste duni tanba agora há’u nia alin ida maka ba tan ona,” Francisca Guterres dehan.
Iha fatin hanesan, Juventude Partidu FRETILIN, Emmanuel Lobato hatete hanesan Juventude husi Partidu FRETILIN triste tanba lakon figura di’ak ida husi partidu no mós ba nasaun no povo Timor-Leste. Saudozu hanesan mós lider istóriku no lider sentral ida iha tempu rezisténsia hamutuk ho nia maun-alin sira.
“Sentimentu triste, no timoroan sira hotu, partikularmente partidu FRETILIN tanba nia hanesan lideransa masimu partidu nian. Juventude hotu-hotu husi Partidu FRETILIN lakon ida ne’e, husik hela moras ida ba jerasaun foun sira,” Emanuel Lobato hateten.
Juventude FRETELIN ne’e argumenta, saudozu hanesan lider ne’ebé maka haraik-an, simplisidade, umilde iha nia maturidade no sempre sai hanesan figura ida ba jerasaun foun sira liu-liu ba juventude FRETILIN.
Iha fatin hanesan, reprezentante Governu, liu husi Sekretáriu Estadu Asuntu Veteranus, Cesar dos Santos, informa husi parte governu no mós familia deside ona katak bainhira saudozo nia mate-isin to’o sei tau iha nia residénsia Farol hodi hein prosesu funebre.
“Iha sekuensia atu simu kadaver saudozu Lú-Olo nian sei simu ho parada iha Aeroportu Intenasionál Prezidente Nicolau Lobato, no halo transladasaun direita mai iha rezidensia Farol, hodi hein prosesu funebre tuir desizaun ne’ebé familia hamuutuk ho parte hotu konkorda,” Cesar dos Santos informa.
Francisco Guterres Lú-Olo moris iha loron 07 fulan-Setembru tinan 1954, iha Ossu, Munisípiu Viqueque, Timór Portugés; no mate iha loron 21 fulan-Juñu tinan 2026, iha Kuala Lumpur, Malázia.
Francisco Guterres Lu-Olo hanesan oan ba dala-neen hosi maun-alin na’in-ualu hosi Felix Guterres no Elda da Costa Guterres.
Saudozu Lú-Olo kaben ho Clotilde Maria de Fatima (Lou Tik), ne´ebé hetan oho hosi Indonézia sira iha Builo iha loron 15 fulan-Novembru tinan 1981.
Hafoin Timor-Leste restaura nia independénsia, saudozu Lú-Olo kaben ho Dona Cidália Lopes Nobre Mouzinho Guterres iha loron 04 fulan-Maiu tinan 2002. Husi kazamentu ne´e sira kous oan na’in-haat, mane na’in-tolu no oan-feto ida: Francisco Cidalino Nobre, Nobrezino Guterres, Samd no Dália Luliana Nobre Guterres.
Jornalista: Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Família Saudozu Lú-Olo Sente Lakon no Agradese Ba Solidariedade Sira iha Tempu Lutu Nasionál
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt