Noticias

EUTL Ezije Hapara Esbosu Lei Kriminaliza Difamasaun no Halakon Subvensaun ba ParPol

todayJuly 9, 2026 32

Background
share close

Díli, 09 Jullu 2026 (RAFA.TL)- Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL) ezije ba Parlamentu Nasionál no Governu atu haree hikas lejislasaun sira ne’ebé lori efeitu negativu ba sistema demokrasia iha Timor-Leste no afeta direita ba povu nia moris iha país demokratiku ida-ne´e.

Liuhusi konferénsia imprensa, Kinta-ne’e, EUTL aprezenta sira-nia preokupasaun no huku maka’ás atu Parlamentu no Govenu tau tensaun hasai projetu Lei aditamentu Kriminaliza Difamasaun, alterarasaun ba Lei Liberdade reuniaun no manifestasaun (Lei n°1/2006), taxa ba transporte sira ne’ebe sa’e maka’as, folin kombustivel ne’ebé kontinua sa’e, lei subvensaun ba partidu polítiku sira no ikus liu EUTL ezije hasa’e Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba setór produtivu sira.

Porta-vóz EUTL, Natalicio Nunes konsidera esbosu lei kriminaliza difamasaun ne´ebé Parlamentu Nasionál kria ho intensaun atu asegura deit lider polítiku sira, no bele hafraku sistema demokratiku ne’ebé garante iha konstituisaun.

EUTL konsidera katak lei kriminaliza difasaun iha ona Kódigu Sivíl no la presiza ba kriminaliza tanba  bainhira ba iha kriminalizasaun nia efeitu bele implika ba iha liberdade espresaun sidadaun sira nian no povu laiha ona liberdade atu espresa sira nia hanoin ruma bainhira kontra polítika sira nia desizaun sira ne´ebé la favorese ba insterese komun.

EUTL konsidera ho lei kriminaliza difamasaun bainhira mosu limita sosiedade nia papel kontrolu sosiál ba pratika sira ne’ebé iha tendensiu hamosu korupsaun, má-jestaun no abuzu poderiha instituisaun estadu sira.

EUTL mós preokupa ho alterarasaun ba Lei Liberdade Reuniaun no Manifestasaun ne´ebé too agora Parlamentu Nasionál seidauk altera, maske iha ona konkordánsia ho EUTL no parte EUTL rasik submete ona sira nia pareser juridiku no karta konfirmasaun, maibé too ohin loron kontinua laiha rezultadu.

“Ita hare katak lei kriminaliza iefasaun ne´e la nesesariu atu eziste iha ita nia rai,” Porta-vóz EUTL, Natalicio Nunes hateten.

EUTL mós preokupa kona-bá dekretu lei nú. 17/2026 kona-bá aplikasaun taxa ba veikulu hanesan motór no karreta sira ne´ebé  ho valor ka kustu boot liu no la kondiz ho situasaun real. EUTL la konkorda lei ida ne´e tanba atu hatodan deit povu hodi selu taxa ba estadu la tuir rendimentu ne’ebé povu iha, tanba ne’e husu ba governu atu tetu hikas desizaun ne’e no halo fali alterasaun.

EUTL husu mós atensaun husi Prezidente Repúblika, PDHJ, Bankada Parlamentar sira no instituisaun relevante sira hodi haré lei ne’e tanba EUTL konsidera viola direitu no interese lejitimu povu nian.

EUTL mós husu ba Parlamentu Nasionál atu haré hikas dekretu lei nú. 672028 ne’ebé ko’alia kona-bá finasiamentu partidu politiku sira.

EUTL la konkorda tanba finansiamentu ne’ebé aloka ba partidu sira mai husi votu ne´ebé sidadaun sira fo.

“Kada votu $ 4.00 no osan ne´e ba partidu la’ós ba povu, tamba ne´e mak ita husu para bele halakon lei ida-ne´e,” Natalicio tenik.

EUTL mós husu ba governu atu halo kontrolu ba folin kombustivel iha rai laran tanba tuir EUTL katak tensaun ka konflitu sira iha médiu oriente hahú iha redusaun no Governu tenke hola medida oinsá kontrola folin kombustivel iha merkadu nasional.

EUTL mós husu ba governu atu tau prioridade iha Orsamentu Jerál Estadu ba seitores produtivu sira, tanba ida ne´e importante loos ba Estadu.

EUTL konsidera to’o ohin loron Governu, Parlamentu Nasionál no instituisaun Estadu sira seidauk tau prioridade ba seitor produtivu sira.

EUTL konsidera bainhira Estadu no Governu tau prioridade ba iha seitoó produtivu sira sei bele tulun diversifikasaun ekonomia iha rai laran no hamenus dependensia ba importasaun.

Bainhira laiha solusaun imediata husi parte kompetente sir aba ejijensia EUTL nian ne’e maka sei konvoka asaun pasifika liu husi dalan demostrasaun pasifika hodi husu responsabilidade ukun nain sira nian.

Jornalista: Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!