Noticias

Estudante sira Husu IPDC Koopera ho Empreza Ti-Oan Fintech Fasilita Pagamentu Propinas Dijital

todayJune 20, 2026 45

Background
share close

Díli, 20 Juñu 2026(RAFA.TL)- Estudante husi Institutu Profisional de Canossa (IPDC) husu ba universidade atu halo koopersaun ho empreza Ti-Oan Fintech hodi fasilita estudante sira halo pagamentu ba propinas ho sistema dijital tanba fasil liu.

Estudante sira hato’o sira nia proposta ne’e hafoin partisipa iha programa sosializasaun Empreza Ti-Oan Fintech ne’ebé hala’o iha IPDC, Díli, Sábadu (20/06/2026), hodi esplika kona-bá benefisu husi karteira eletrónika ne’ebé empreza Ti-Oan iha no oinsa bele halo tranzasaun no fasilita kliente sira ho fasil liu husi pagamentu dijitál  Ti-Oan Fintech.

Empreza Ti-Oan Fintech halo sosializasaun kona-ba benefisiu utiliza karteira eletróniku ba estudante husi Institutu Profisional de Canossa (IPDC).

Senadu IPDC, Vanesa Maria de Carmen Mascarinhas hateten hanesan estudante orgullu ho Ti-OAN Fintech nia prejensa bainhira hala’o sosializasaun iha sira nia institutu tanba bele hakle’an liután estudante nia koñesimentu oinsá maka atu halo pagamentu dijital no mós oinsá uza “Iwolet” Karteira dijitál ka karteira eletroniku liuhusi aplikasaun telemóvel ka sasán eletróniku sira seluk hodi rai osan no halo tranzasaun finanseira lahó uza osan-besi ka osan-tahan (cash).

“Obrigadu no agradese ba Ti-Oan Fintech ne’ebé maka bele fó formasaun ba ami no fó koñesimentu badak kona-bá dijital banking,” Vanesa Maria de Carmen Mascarinhas hateten.

Nia haktuir  estudante  maioria maka seidauk iha koñesimentu kona-bá dijital banking oinsá atu halo tranjasaun dijital, maibe liu husi formasaun ida ne’e bele aumenta liután estudante sira-nia nia koñesimentu kona-bá tranjasaun dijital, la presija tan uja osan fisikuka (cash) no Ti-Oan Fintech hanesan aplikasaun ida ne’ebé maka atrativu tebes ba estudante atu bele uza ba sira-nia nesesidade sira hodi halo pagamentu liu husi kareteira eleteroniku.

Vanesa Maria de Carmen Mascarinhas husu ba estudante sira ne’ebé maka hela iha área rural sira ka dook husi banku keta laran taridu atu hanoin kona-bá halo pagamentu ba propinas la’o dook, maibe maneira di’ak maka uza deit aplikasaun Ti-Oan Fintech hodi fasilita liután  estudante sira halo pagamentu liu husi karteira dijital

Iha fatin hanesan Dosente IPDC, Jovanio Sarmento hatete estudante sira iha era dijital ne’e preasija duni atu halo pagamentu ba propinas ho maneira dijital, la presiza gasta tempu iha banku hodi halo pagamentu ho manual (cash).

“Ti-Oan nia prezensa oinsá iha eskola atu fó koñesimentu ba estudante sira lalika ba direta banku sira, maibé liu husi Ti-Oan, resultadu ne’e hatudu katak ba oin ita sei servisu hamutuk hodi estudante sira ne’e atu uza karteira dijitalizasaun,’’ Jovanio Sarmento haktuir.

Nia mós husu ba estudante no mós funsionariu sira lalika gasta tempu hodi ba forma iha banku atu halo pagamentu ruma, maibé rejistu deit Ti-Oan Fintech iha ida-idak nia telemovel hodi bele fasilita pagamentu sira ho maneira  dijital.

Iha fatin hanesan Diretór Ti-Oan Fintech, Protasio Emanuel da Costa Silva Bacun, hatete sosializasaun ida ne’e inisiativu liu husi empreza Ti-Oan Fintech liu husi karta formal ne’ebé dirije ba institutu refere liu-liu ba reitor no mos superior sira hodi fo autorizasaun ba sira bele fo sensibilizasaun informasaun kona-bá servisu Ti-Oan Fintech

“Ita iha ona planu ba IPDC, ita seidauk iha hanoin ida kona-bá koopersaun kle’an liután, maibé ita iha planu karik iha autorizasaun atu integra sistema para estudante sira selu propinas karik bele selu liu husi Ti-Oan,” Protasio Emanuel da Costa Silva Bacun informa.

Liu husi sosializasaun ba estudante hamutuk 30 ne’e, iha na’in-15 mak halo ona rejistu ba  iha aplikasaun Ti-Oan Fintech, no balu ne’ebé la konsege rejistu tanba seidauk iha kartaun billete identidade ka eleitoral.

Jornalista: Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!