Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Timoroan sira entusiazmu partisipa iha Simeira Siénsia no Dezenvovimentu 2026 ne'ebé hala'o iha CCD.
Díli, 26 Agostu 2026 (RAFA)- Iha enseramentu ba Simeira Siénsia no Dezenvovimentu 2026 ne’ebé realiza iha Timor-Leste durante loron rua, Segunda-Tersa, 24-25 Agostu ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, fó mensajen ida forte ho apelu ida katak “siénsia tenke serbí ba umanidade” ho interese komun ne’ebé lori benefisiu mutua ba mundu tomak.
Prezidente Repúblika hato’o deklarasaun ne’e iha Sentru Konvensaun Díli (CCD) iha serimonia enseramentu, Tersa-ne’e, hodi hato’o felisitasaun no gratidaun hamutuk ho sientista internasionál sira, Premiadu Nobel da Paz sira hotu ne´e ho ksolok fahe koñesimentu no siensia ba partisipante sira iha Díli iha Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu ida ne’e.
“Ha’u hein katak halibur ida-ne’e sei hanoin-hetan ba relasaun sira ne’ebé kria ona, entre sientista sira no ema sira ne’ebé halo polítika, entre koñesimentu internasionál no esperiénsia lokál, no liu-liu entre ema ne’ebé iha hanoin ne’ebé realizadu liu iha mundu no joven sira ne’ebé sei forma ita-nia futuru. Ami bolu ida-ne’e hanesan Simeira ida kona-ba Siénsia ba Dezenvolvimentu. Hafoin loron balun hosi painél sira no workshop sira, ita tenke fó hanoin ba ita-nia an rasik saida maka liafuan sira-ne’e signifika,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.
Xefe Estadu argumenta siénsia transforma ona ema nia ezisténsia. Maibé tenke hanoin nafatin pergunta ida ne’ebé simples tebes: Oinsá maka avansu sira-ne’e ajuda sira ne’ebé presiza liu? Atu siénsia bele serbí umanidade, ninia benefísiu sira labele pertense de’it ba nasaun sira, universidade sira, empreza sira ka ema ida-idak ne’ebé maka bele selu sira.
Deskoberta ida ne’ebé halo iha laboratóriu ida ho kilómetru rihun ba rihun hosi ne’e bele mós importante ba agrikultór ida iha Baucau ne’ebé hanoin oinsá atu proteje ai-horis ida hosi rai-maran; ba inan ida iha Oecusse ne’ebé buka kuidadu saúde ne’ebé di’ak liu ba nia oan; ba profesór ida iha Ermera ne’ebé koko atu inspira sala de aula ida; ka ba foin-sa’e estudante timoroan ida ne’ebé hateke ba lalehan kalan no hanoin se nia mós bele loron ida sai sientista.
Iha ne’e maka siénsia sai dezenvolvimentu, bainhira aproveita koñesimentu no esperiénsia no aplika sira ba ita nia kontestu lokál.
Ramos-Horta hatete ba nasaun hanesan Timor-Leste, ida ne’e la’os diskusaun abstratu ida, bainhira Timor restaura nia independénsia tenke harii fali instituisaun sira, eskola sira, estrada sira, klínika sira no ekonómia ida. Halo ona progresu boot tebes. Maibé pobreza, malnutrisaun, inseguransa ai-han no asesu deziguál ba oportunidade sai nafatin dezafiu ne’ebé labele rezolve ho kreximentu ekonómiku de’it.
Tanba ne’e sira presiza koñesimentu. Sira presiza edukasaun. Sira presiza peskiza. No sira presiza aten-barani atu aplika koñesimentu ba problema loloos ema baibain nian bainhira mundu muda iha ema nia sorin. Maibé komprensaun la to’o. Matenek tenke to’o ba komunidade sira ne’ebé presiza. Teknolojia tenke baratu. Parseria peskiza sira tenke harii kapasidade lokál envezde dependénsia permanente. No tenke kria kondisaun sira iha ne’ebé sientista joven sira hosi nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela bele harii instituisaun sira no halo deskoberta sira rasik. Maibé, siénsia mós ezije buat ruma ne’ebé laiha governu ida maka bele fabrika no laiha universidade ida maka bele komanda: kuriozidade no fiar.
“Entaun ba joven sira iha sala ida ne’e, ha’u fó hanoin ba imi saida mak ita aprende ona husi ita-nia bainaka sira. Deskoberta boot hotu-hotu hahú ho ema ida ne’ebé rekuza atu simu katak mundu tenke hela hanesan ne’e. Ema ida husu: Tanbasá? Ema ida husu: Tanba saida? Ema ida husu: Oinsá se ita koko buat ruma ne’ebé diferente? Ita ida-idak bele husu pergunta sira-ne’e,” Ramos-Horta dehan.
Prezidente Repúblika esplika, labele imajina katak siénsia pertense ba ema seluk. Keta imajina katak deskoberta akontese de’it iha Boston, Oxford, Singapura, Tokyo ka Pekin. Kapasidade atu observa, atu kestiona, atu halo esperiénsia no atu imajina pertense ba ema ida-idak. Imi tenke fiar iha imi-nia an rasik no ba malu.
Tanba, iha tasi estraordináriu no biodiversidade tasi nian. Iha ekosistema úniku, tradisaun agríkola, lian no koñesimentu indíjena. Hamriik entre Sudeste Aziátiku no Pasífiku. No mak nasaun joven ida ho populasaun ne’ebé joven tebes. Tanba, iha buat barak atu aprende husi mundu. Maibé mós iha buat ruma atu kontribui.
Entretantu, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta haktuir, hanesan Prinseza Sonam fó hanoin, progresu sientífiku tenke la’o hamutuk ho responsabilidade umana. No hanesan Primeiru-Ministru Xanana Gusmão fó hanoin, Timor-Leste labele husik atu hela iha kotuk bainhira mundu tama iha era teknolójiku foun ida.
Ba nasaun joven ida hanesan ida-ne’e signifika nakloke ba inovasaun enkuantu harii koñesimentu rasik, instituisaun sira no kapasidade umana atu nune’e ita sai la’ós de’it konsumidór sira ba teknolojia sira ne’ebé dezenvolve iha fatin seluk, maibé sai partisipante sira ne’ebé aumenta ba bei-beik iha kriasaun solusaun sira ne’ebé presiza.
“Ha’u hakarak agradese ba ita-boot sira hotu ba laran-luak ne’e, no hato’o konvite nakloke atu halo parte nafatin iha Timor-Leste nia viajen. Ami sei haksolok tebes atu kria Konsellu Konsultivu Timor-Leste kona-ba Siénsia, Teknolojia no Dezenvolvimentu—la’ós hanesan instituisaun formál ka todan ida, maibé simplesmente hanesan rede ida ne’ebé liuhusi sira ne’ebé hakarak envolve nafatin bele iha ligasaun nafatin ho ita-nia Governu, universidade sira, peskizadór sira no foin-sa’e sira,” Xefe Estadu agradese.
Xefe Estadu hatete labele iha estrutura ka obrigasaun sira ne’ebé maka todan. Saida maka importante mak mantein odamatan nakloke, ba konversa ida ho estudante ida, palestra virtuál ida, konsellu ida kona-ba dezafiu partikulár ida, introdusaun ida entre instituisaun sira, kolaborasaun peskiza ida, ka simplesmente troka ideia sira dala ruma. Maski kontribuisaun ki’ik sira husi ema sira ho koñesimentu no esperiénsia estraordináriu hanesan ne’e bele iha impaktu boot tebes iha nasaun joven ida hanesan Timor-Leste.
Tanba ne’e ba sientista distintu sira no bainaka internasionál sira, agradese dala ida tan ba ne’ebé fahe imi fahe tempu no matenek ho laran-luak no, liu-liu, ba inspirasaun ne’ebé imi fó Timor-oan sira. Nune’e hatene katak sei iha joven sira iha salaun ida-ne’e ne’ebé sai hosi Simeira ida-ne’e ho kuriozu liu kona-ba siénsia, ambisiozu liu kona-ba saida maka sira bele atinje, no karik inspiradu atu hala’o sira nia kareira sientífika rasik. No ba foin-sa’e sira-ne’e, hatete, loron ida, imi bele tuur iha palku ida hanesan ne’e. Iha ne’e iha Dili ka iha fatin dook ruma, konta ba ema seluk saida mak aprende no deskobre ona, inspira sira atu tuir ain fatin, no hatudu oinsa matenek fo ona benefisiu ba rain. Karik, loron ida, Timor-oan hotu sei aprende husi imi.
Nu’udar taka Simeira ida-ne’e, kompromisu mak buat ne’ebé hahú iha-ne’e iha Dili la remata iha-ne’e. Husik konversa sira kontinua, husik parseria sira buras, no husik ideia sira ne’ebé diskute iha ne’e sai asaun prátika iha ita-nia eskola sira, komunidade sira, universidade sira no instituisaun sira.
Ho responsabilidade atu asegura katak ida-ne’e mós fó matenek no katak ninia benefísiu no oportunidade sira la’ós goza hosi ema uitoan de’it ne’ebé sorte, maibé hosi ema hotu, la importa iha ne’ebé sira bele hahú sira-nia viajen deskoberta nian.
Jornalista: Cristina Ximenes
Written by: RafaFM
Enseramentu Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026 PR Halo Apelu Forte “Siénsia Tenke Serbí Ba Umanidade”
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt