Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 25 Agostu 2026 (RAFA)- Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay hateten objetivu prinsipál iha Simeira Siensia no Dezenvolvimentu 2026 mak transformasaun koñesimentu ba asaun hodi ajuda hasa’e koñesimentu foin-sa’e sira nian ba hadia kresimentu pessoal iha siensia no kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
Iha simeira ba loron daruak nian ne´ebé hala´o iha Sentru Konvensaun Díli (CCD), Tersa-ne’e, destaka mós papél krítiku foin-sa’e sira nian, inovasaun, no parseria institusionál sira iha promosaun ba dezenvolvimentu sustentável.
Simeira ne’ebé inisia husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta no realiza ho patrosíniu konjuntu ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão no finansia tomak hosi Governu Timor-Leste, ba loron daruak nian ne’e esplora oinsá siénsia bele alimenta transformasaun ekonómika, saúde, agrikultura, no intelijénsia artifisiál liuhusi kolaborasaun, aprezenta diskursu prinsipál, Diálogu interativu ba Foin-sa’e sira, no workshop prátiku sira.
“Simeira nia valór loloos sei mai husi buat ne’ebé ita aprende, relasaun ne’ebé ita harii, no buat ne’ebé ita bele halo ho diferensa depois ohin. Koñesimentu só sai folin boot ba dezenvolvimentu bainhira ita transforma ba asaun,” Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay hateten.
IX Governu Konstitusionál, liuhusi Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, estabelese ona programa sira ne’ebé fó oportunidade ba sidadaun Timor-oan sira, liuliu ba joven sira, atu hetan edukasaun sira iha ensinu superiór iha universidade sira ne’ebé kualifikadu iha ASEAN no nasaun sira seluk. Maibé, investimentu iha edukasaun no kapitál umanu tenke koresponde ho ita-nia kapasidade atu transforma koñesimentu ba solusaun prátika sira ba dezafiu sira ne’ebé ita-nia nasaun hasoru.
Iha sesaun sira loron daruak nian ne´e, hahú ho diskursu prinsipal husi Juís Mohamed Abdelsalam, Sekretáriu-Jerál Konsellu Musulmanu ba Anciãos, kona-ba Siénsia ba Pás: Tanbasá maka Fraternidade Umana Tenke Suporta Inovasaun.
Iha mós diskusaun husi painelista sira nivel altu nian kona-ba Seguransa, Konfiansa, no Mundu Dijitál ne’e Moderadu husi doutor Abel Pires da Silva, painél ida-ne’e aprezenta pioneiru kriptografia nian Whitfield Diffie, Laureadu Prémiu Turing iha tinan 2015 no Gilles Brassard, Laureadu Prémiu Turing iha tinan 2025. Sira diskute kona-ba harii konfiansa dijitál iha Timor-Leste, foka ba enkripsaun, autentikasaun, no governasaun siberseguransa hodi asegura infraestrutura dijitál ne’ebé seguru bainhira nasaun habelar ninia servisu eletróniku sira.
Painel Kona-ba Komputasaun, AI, no Dezenvolvimentu ne’ebé Moderadu husi doutor Gabriel De Jesus, painel ne’e hatudu pioneiru sira iha área komputasaun na’in-tolu: Richard S. Sutton (Laureadu Prémiu Turing 2024, aprendizajen ho reforsu), Jack Dongarra (Laureadu Prémiu Turing 2021, biblioteka kómputasaun numeriku), no Torsten Hoefler (Laureadu Prémiu Turing 2024 iha Komputasaun). Sira ko’alia kona-ba aplikasaun AI prátika ba kontestu ho rekursu limitadu, ho atensaun espesífiku ba Tetun hanesan lian ida ho rekursu ki’ik, advokasia ba infraestrutura open-source no modelu AI ne’ebé fokus ba efisiénsia.
Iha mós painel kona-bá, Hanorin Siénsia iha Nasaun sira iha Dezenvolvimentu ne’ebé Moderadu husi Dr. Samuel Freitas, painél ida-ne’e aprezenta Sara Seager, Prémiadu Kavli iha Astrofízika, 2024. Nia fahe nia vizaun ba edukasaun siénsia bazeia ba investigasaun, enkoraja uza pergunta boot sira no esperimentu sira ho kustu ki’ik hodi envolve sientista foin-sa’e sira iha ambiente sira ho rekursu limitadu.
Alem de ne´e iha mós Sesaun Diálogu Foin-sa’e sira-nian, Kareira Siénsia iha Mundu Tomak ne’ebé Moderadu husi Guteriano Neves, sesaun interativu ida-ne’e permite estudante sira atu envolve ho Laureadu Nobel iha Kímika, 2021, Benjamin List no Laureadu Nobel iha Fízika, 2010, hamutuk ho eis-Prezidente ACM Yannis Ioannidis. Sira fahe koñesimentu kona-ba karreira sientífika no enkoraja joven Timoroan atu buka oportunidade global bainhira kontribui ba dezenvolvimentu lokál.
Iha mós Workshop no Programa Simultânaus sira, kona-bá Transformasaun Agríkola iha Ambiente Frájil sira ne’ebé moderadu husi Dr. Edmundo S.S. Viegas, workshop ne’e aprezenta sientista vegetal Howard-Yana Shapiro. sesaun ne’e diskute estratéjia sira ba reziliénsia agríkola, hodi fó énfaze ba agrofloresta, diversifikasaun ai-horis, no solusaun sira ne’ebé adapta lokalmente hodi hametin seguransa ai-han.
Workshop kona-ba Tradusaun Peskiza Saúde nian ne’ebé Moderadu husi doutor João Soares Martins, workshop ne’e aprezenta Laureadu Nobel Frederick J. Ramsdell, hodi esplora kona-ba tradusaun peskiza imunolójika ba terapia foun sira no diskute kona-ba harii kapasidade peskiza hodi responde ba prioridade saúde lokál sira iha Timor-Leste.
Iha mós Sesaun Paralelu sira kona-ba, Protesaun Sosiál no Programa Komunitáriu ne’ebé Moderadu husi Shannon Mahatma Dias Viegas, sesaun paralelu realiza iha Universidade Katólika Timorense (UCT), aprezenta Laureadu Nobel ba Pás Kailash Satyarthi, ne’ebé ko’alia kona-ba direitu labarik, edukasaun, no sistema protesaun ne’ebé lidera husi komunidade.
Sesaun Paralelu kona-ba, Análize Polítika INCT ne’ebé Moderadu husi doutor Helder Lopes, sesaun paralelu realiza iha Salaun China, Palasiu prezidensiál Nicolau Lobato, aprezenta ho eis-Prezidente ACM, Yannis Ioannidis no Leander Heldring, Profesór Asosiadu iha Eskola Jestaun Kellogg, Universidade Northwestern, kona-ba uza dadus no enkuadramentu institusionál sira ba elaborasaun polítika bazeia ba evidénsia.
Sesaun Paralelu kona-bá Desglobalizasaun no Konflitu Globál ne’ebé Moderadu husi doutor Pedro Barreto Ximenes. Institute of Business (IOB), realiza sesaun ho Laureadu Nobel sira iha Siénsia Ekonómika, James A. Robinson (2024) no Robert C. Merton (1997), hamutuk ho Nikolaus Turner, Vise-Prezidente ba Konsellu Lindau ba Sorumutu Laureadu Nobel sira, diskute dezafiu sira ba ekonomia globál no papél husi interkámbiu sientífiku internasionál.
Kontribuisaun Fízika nian ba Dezenvolvimentu Sustentável ne’ebé Moderadu husi José Paulo Matias, Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e realiza sesaun hamutuk ho Laureadu ba Fízika, Sir Konstantin Novoselov (2010) no Brian P. Schmidt (2011), ne’ebé foka kona-ba oinsá fízika bele kontribui ba dezenvolvimentu sustentável liuhusi inovasaun sira ho kustu ki’ik no kolaborasaun internasionál sira.
Sesaun Paralelu OMS ne’ebé Moderadu husi doutor Aravind Mathur, Organizasaun Mundiál Saúde nian konvoka sesaun ida iha Salaun Xina iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, ho Laureadu Premiu Turing 2024, Richard S. Sutton, hodi esplora utilizasaun IA no aprendizajen reforsu hodi hametin prestasaun servisu saúde nian iha ambiente ho rekursu ki’ik sira.
Sesaun Paralelu Similie ne’ebé Moderadu husi Sr. Luzerio Donzilio da Temé, Similie realiza sesaun ho Premiadu ACM iha iha Komputasaun, 2024, Torsten Hoefler, ne’ebé fahe perísia kona-ba komputasaun eskalável no oinsá startup no instituisaun Timor-oan sira bele aproveita AI efisiente ba dezafiu lokál sira.
Husi diálogu sira kona-ba konfiansa dijitál no AI ba workshop sira kona-ba agrikultura, saúde, no edukasaun, loron daruak Simeira nian tradús perísia ho klase mundiál ba dalan asaun ba Timor-Leste. Envolvimentu ativu husi universidade, estudante, governu, no parseiru internasionál sira subliña kompromisu konjuntu katak siénsia, ne’ebé iha abut iha fraternidade umana no kontestu lokál, maka motór ida ne’ebé forte ba dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável.
Jornalista: Cristina Ximenes
Written by: RafaFM
Simeira Siensia no Dezenvolvimentu 2026 Nia Valór Loloos Mak Transformasaun Koñesimentu Ba Asaun
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt