Noticias

Ai-han La’ós De’it Rezolve Problema Hamlaha Maibé Mós Fó Solusaun Ba Dame

todayAugust 25, 2026 15

Background
share close

Díli, 25 Agostu 2026 (RAFA) – Peritu internasionál no Eis-Diretór Ezekutivu World Food Programme (WFP), David Beasley, hateten ai-han bele rezolve hamlaha no sai mós instrumentu importante atu promove dame, estabilidade no rezolve problema iha komunidade sira ne’ebé enfrenta konflitu.

David Beasley hato’o deklarasaun ne’e iha palestra públiku iha Kampus Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Díli, Tersa-ne’e, iha ámbitu simeira Siensia no Dezenvolvimentu 2026.

David Beasley hateten durante nia lideransa iha WFP, nia haré diretamente kbiit ai-han nian atu salva vida no ajuda komunidade sira ne’ebé afetadu husi konflitu.

“80% husi ami nia operasaun sira iha área funu no konflitu nian, ami hareé fundamentu sira kona-bá saida mak halo dame no saida mak halo funu. Ita uza ai-han hanesan arma dame nian, enkuantu ema seluk uza ai-han hanesan arma funu, divizaun no rekrutamentu ba estremizmu no konflitu,” David Beasley hateten.

Peritu internasionál ne´e mós fahe esperiénsia kona-ba servisu iha WFP, inklui mobilizasaun rekursu atu fó asisténsia alimentar ba ema sira ne’ebé presiza.

Nia hateten katak servisu umanitáriu presiza ekipa ida ne’ebé forte, unidade no iha objetivu klaru.

Beasley mós ko’alia kona-bá esperiénsia WFP nian ne’ebé hetan Prémiu Nobel ba Paz iha 2020, no subliña katak susesu ida-ne’e mai husi servisu hamutuk, espírito ekipa no kompromisu atu ajuda ema sira ne’ebé enfrenta nesesidade.

Nia enkoraja lider no juventude Timor-Leste atu uza kapasidade, inspirasaun no korajen ne’ebé sira iha hodi lori nasaun ba nivel dezenvolvimentu tuirmai.

“Ita-boot iha kbiit, inspirasaun no fuan atu lori Timor-Leste sa’e ba nivel tuirmai. Ha’u ko’alia ona ho ita-boot nia Presidente no pasa tempu ho nia. Iha eskritura antigu ne’ebé ita-boot iha iha ita-boot nia fiar,” tenik nia.

David Beasley hateten katak problema hamlaha iha mundu sai dezafiu boot, liuliu bainhira pandemia COVID-19 afeta sistema alimentar no ekonomia global. No durante pandemia, númeru ema ne’ebé enfrenta hamlaha aumenta signifikativamente, husi estimasaun 276 millaun ba 350 millaun ema, tuir dadus ne’ebé nia refere iha palestra.

Problema hamlaha la’ós de’it responsabilidade governu ka organizasaun humanitáriu sira, maibé responsabilidade kolektiva husi sosiedade hotu.

Beasley mós fahe nia esperiénsia bainhira halo viajen ba nasaun oioin iha mundu. Nia hateten katak, maski ema mai husi Timor-Leste, Bali, Kuala Lumpur, Estadus Unidus ka Inglaterra, ema hotu iha dignidade no nesesidade básika ne’ebé hanesan.

Nia uza ensinamentu relijiozu kona-ba ajuda ema faminta atu hato’o mensajen kona-ba solidariedade no responsabilidade atu ajuda ema sira ne’ebé presiza.

Eis-Diretor Ezekutivu WFP ne’e mos alerta katak Hamlaha la’ós de’it tanba mudansa klimátika. Iha kazu balun, problema polítiku, konflitu no governasaun ne’ebé la di’ak bele aumenta difikuldade ema atu hetan ai-han.

Nia kritika desperdísiu ai-han, tanba iha tempu hanesan ema balun estraga ka soe ai-han iha sira nia meja, ema seluk enfrenta falta ai-han no nutrisaun.

Tanba ne’e, Beasley husu ba juventude atu hahú halo mudansa husi asaun ki’ik sira. Tuir nia, ajuda ema ida de’it mos iha valor boot, tanba se ema barak halo asaun pozitivu hamutuk, impaktu bele sai boot liu ba sosiedade.

Nia enkoraja juventude Timor-Leste atu sai parte husi solusaun ba problema hamlaha, pobreza no konflitu, liuhusi solidariedade, servisu voluntáriu no inisiativa sira ne’ebé bele ajuda komunidade vulnerável.

Jornalista: João Carlos

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!