Noticias

Enseramentu DIM 2026, Estadu ho Governu Fó Mensajen Forte Kona-bá “Dehan Lae Ba Oho Balada Fuik no Estraga Ai-Horis Sira”

todayAugust 9, 2026 39

Background
share close

Díli, 09 Agostu 2026 (RAFA)- Díli Internasionál Maratona (DIM) tinan 2026 to’o ona ba rohan.  Iha serimónia enseramentu ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hamutuk ho Governu fó mensajen forte ne’ebé hanesan apelu ida ba sidadaun hotu  kona-ba “Dehan Lae ba Oho Balada Fuik no Estraga Ai-Horis Sira”.

Apelu ne’e atu fortifika kompromisu Estadu no Governu nian ba polítika ekonómia verde, no tema jerál DIM ne’ebé hatete “Hadomi Ita-Nia Ai-Laran no Balada Fuik Sira”, hodi hasa’e konsiensia públika kona-bá importánsia konservasaun ambiente no biodiversidade hanesan rikusoin Timor nian ne’ebé bele kontribui ba kresimentu ekonómika sustentável nasaun nian ba futuru.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten katak tuir nia observasaun, iha balada fuik balu ne’ebé komesa lakon hosi territóriu nasionál.

Ho situasaun ne’e, Xefe Estadu konsidera desizaun Governu atu fó atensaun espesífika ba protesaun ai-laran no balada fuik iha tinan 2026 nu’udar pasu importante ida atu hasa’e konsiensia komunidade.

“Favor, ha’u husu, labele oho balada fuik sira ne’e arbiru, ezemplu hanesan laku, tanba nia maka produz kafe lakuten ne’ebé konsidera folin karun, maibé ema barak oho han fali laku. Labele kaer meda arbiru, labele oho manu fuik sira. Kakatua lakon dadaun ona iha Timor, no labele oho kuda Timor arbiru,” José Ramos-Horta afirma.

Ramos-Horta hatete  protesaun balada fuik presiza hahú hosi mudansa atitude iha komunidade, tanba lakon ida-idak bele fó impaktu ba ekosistema no patrimóniu naturál nasaun.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira, hateten katak DIM 2026 mós sai oportunidade atu eduka komunidade kona-ba protesaun ambiente, liu-liu  atu promove ekonomia verde iha Timor-Leste.

Problema ida ne’ebé sei mosu iha komunidade balu mak tesi ai-horis arbiru, maibé laiha hanoin atu kuda fali ai-horis sira ne’ebé hetan tesi.

Nia dehan iha tempu bailoron, atividade sunu ai no rai mós dala barak hamosu inséndiu iha área balu, ne’ebé bele ameasa ambiente no komunidade.

“Ita iha área floresta lubuk ida ne’ebé hetan ameasa hosi ema balu no ameasa hosi ema umanu, ne’ebé bele estraga ita-nia balada fuik sira iha territóriu nasionál,” hateten Sekretáriu Estadu Fernandino Vieira.

Membru Governu ne’e hatutan, prátika sira-ne’e la’ós de’it estraga ai-laran, maibé mos bele hamenus habitat balada fuik, aumenta risku inséndiu no kontribui ba dezastre naturál.

Governu konsidera edukasaun no konsiensializasaun públika nu’udar parte importante atu muda hahalok komunidade, hodi garante katak utilizasaun rekursu naturál bele kontinua ho maneira sustentável.

Komunidade Maria Vilar Moreira, ne’ebé hala’o atividade konservasaun liuhusi viveirus ai-kameli iha área Mandoki, Munisípiu Bobonaro, apresia rekonesimentu ne’ebé nia simu hosi Estadu ba esforsu sira ne’ebé nia halo.

Nia mós iha plantasaun ai-kameli rasik iha área Miguir, Munisípiu Bobonaro, inklui mos halo plantasaun ba Estadu iha area Mandoki,Munisípiu Bobonaro,nu’udar parte hosi nia kontribuisaun ba protesaun ambiente no konservasaun rekursu naturál.

Maria husu ba komunidade hotu iha territóriu nasionál atu kontinua kuidadu no preserva ambiente, tanba ambiente mak sai baze ba moris no dezenvolvimentu Timor-Leste.

“Mensajen ba komunidade tomak, labele tesi ai arbiru, kuidadu bee-matan sira, no mos tenke kria ambiente ne’ebé di’ak. Tau iha hanoin katak uma-kain ida kuda ai-kameli hun ida, naton ona,” Maria Vilar Moreira hateten.

Tuir komunidade ne’e, asaun ki’ik hosi kada uma-kain ida, bele sai kontribuisaun boot ba futuru ambiente Timor-Leste nian. Tanba ne’e protesaun  ai-horis no balada fuik la’ós responsabilidade Estadu no Governu de’it. Nia mos sai responsabilidade hosi sidadaun hotu, tanba ema no natureza iha relasaun ne’ebé la bele fahe.

Ai-horis sira iha papel importante atu proteje rai, bee no habitat, enkuantu balada fuik sira kontribui ba ekilibriu naturál no biodiversidade Timor nian.

Iha enseramentu DIM ne’e,  marka prezensa husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonomiku no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay,  membru Governu balun, Atleta sira no mós komunidade sira ne’ebé kontinua partisipa iha konsertu enseramentu.

Jornalista: Remigia Locatelli

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!