Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turismu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay ho entidade relevante sira halo konferénsia imprensa iha CCD relasiona ho selebrasaun Loron Nasionál Tasi 2026 hamutuk ho komemorasaun Loron Mundiál Oseanu, Tersa (02/06/2026),
Díli, 02 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba asuntu Ekonómiku no Ministru Turismu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay informa Governu iha komprimisu hametin polítika protesaun ba rekursu mariñu no garante planu asaun ba promosaun ekonomia tasiI neʼebé reziliente no sustentável iha Timor-Leste.
Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turismu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hato’o afirmsaun ne´e liu husi konferénsia imprensa, iha Sentru Konvensaun Díli (CCD, siglá portugés), Tersa (02/06/2026), relasiona ho selebrasaun Loron Nasionál Tasi 2026 hamutuk ho komemorasaun Loron Mundiál Oseanu, ne’ebé sei realiza mós Karavana Oceanu ho tema “Promove no Proteje Tasi liu husi Tara Bandu ba Futuru ne’ebé sustentavel,” Atividade sira ne’e sei envolve Governu, parseiru dezenvolvimentu, organizasaun ambientál, estudante sira no komunidade Kosteira iha territóriu tomak.
Vise-Primeira-Ministru esplika komemorasaun sira ne’e dedika ba valorizasaun tasi hanesan patrimóniu nasionál, fó moris ba komunidade sıra iha área kosteira no elementu importante ba dezerivolvimentu sustentável iha rai laran, tasi maka parte importante ida husi identidade kulturál povu timor-oan no patrimóniu ida ne’ebé tenke rai no proteje ba jerasaun sira tuir mai.
Loron Nasional tasi fó hanoin mai Timoroan hotu kona-bá responsabilidade hamutuk ba prátika peska sustentável no garante konservasaun ekosistema mariñu sira ne’ebé sustenta dezenvolvimentu ba Nasaun.
“Ha’u reafirma fila fali kompromisu atu implementa polítika no Planu de Asaun ba Promosaun Ekonomia tasi neʼebé reziliente no sustentável iha ita nia rai doben, hanesan mós prioridade ba protesaun ambientál, kombate poluisaun iha tasi no jestaun sustentável ba rekursu sira husi tasi no iha área kosteira. Governu mós rekonhese esforsu komunidade lokal sira, organizasaun sosiedade sivíl, parseiru dezenvolvimentu no instituisaun públika sira ne’ebé kontribui ba preservasaun tasi Timor-Leste nian,” Vise-Primeira-Ministru Francisco Kalbuadi Lay hateten.
Governante ne´e esplika Atividade sira iha Loron Nasionál tasi inklui kamparia sensibilizasaun ambientál, atividade limpeza tasi, karavana Oseanu no programa edukativu ba juventude no inisiativa sira atu promove ekonomia azul sustentável neʼebé lidera husi Primeiru-Ministru no Gabinete Fronteiras Terrestres e Maritimas, Ministériu Agirkultura, Peskas no Florestas, Ministériu Edukasaun, Ministériu Komérsiu no Indústria, Ministériu Transportes no Komunikasaun, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Ministériu Turismu no Ambiente ho Autoridade Munisípiu Díli, Lautém, Postu Ataúro no munisípiu sira seluk
“Husu partisipasaun ativa husi sıdadaun hotu-hotu atu proteje ambiente mariñu, konservasaun tasi no Oseanu sira maka responsabilidade hamutuk ida ne’ebé presiza kooperasaun entre Governu, setor privadu, komunidade sira no parseiru internasional sira,” Vise-Primeira-Ministru tenik.
Iha fatin hanesan Kordenadóra Prinsipál Ekonómia Azul Gabinete Fronteira Terrestre no Maritima, Inés Araújo Gonçalves hatete, Timor-Leste selebra semana Oceanu, tanba Timor nia tasi iha rikusoin barak ne’ebé tenke proteje.
“Ita iha diversiosidade ne’ebé riku teb-tebes, se ita la prezerva ita nia tasi, ita laiha futuru, prinsipalmente ba ita nia jerasaun sira,” Inés Araújo Gonçalves hateten.
Nia esplika kona-bá programa jeral ba atividade ne’ebé sei hala’o no responsabiliza husi Instituisaun relevante sira seluk, ne’ebé atividade n atu hala’o iha Dili, inklu limpeza jeral, misa, no halo mós workshop, kompetisaun, no loke feira.
Atividade sira ne’e sei komesa husi loron 03-08 fulan ne’e iha Díli no iha munisípiu sira seluk Lautem ho Ataúro.
Atividade ne’e Timoroan hotu sei selebra Loron Nasionál Tasi ho marsa ka lao –ain iha loron 05 fulan ne´e, husi Praia do Coquiros Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun ba to’o iha Largo Lecidere.
Diretór Tranzitu Seguransa Rodoviariu Nasonál, Superitendente Xefe Polísia João da Costa hatete sei koopera hamutuk ho PNTL Munisípiu Díli, liu-liu Polisia Seksaun Tranzitu nian atu bele koloka membru sira hodi fó seguransa iha diresaun ka rota ne’ebé atu realiza atividade Loron Nasional Tasi no ba loron mundiál Ocenau.
“Iha eventu inportante ida ne’e ba povu tomak nian, ema hotu-hotu sei partisipa, atu nune’e ema hatene selebra loron nasionál ida ne’e ho di’ak maka parte seguransa hakarak suzere ba sidadaun hotu-hotu ne’ebé maka sei partisipa iha eventu ida ne’e hodi kumpri regras seguransa rodoviariu nian tau bele hamtein, bele lao ho di’ak no suesu tuir ita nia hakarak,” Superitendente Xefe Polísia João da Costa hateten.
Partisipante ne’ebé sei hola parte ka rejistu atu tuir karavana oceanu nian ba loron nasionál tasi ne’ebé sei realiza iha loron 05 fulan ne’e, hamutuk grupu 43 ho kategoria tolu, grupo sosiedade sivil hamutuk 20, grupu estudante hamutuk eskola públiku no privadu no escola internasionál iha 10 no mós sei partisipa másimu husi Munisípiu 13 ba iha Carava Oceanu.
Jornalista: João Carlos/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Governu Kompromete Hametin Polítika Protesaun Ba Rekursu Mariñu
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt