Noticias

Xanana Gusmão Konsidera AI Fó Oportunidade ba Timor-Leste, Maibé Tenke Komprende Risku

todayAugust 24, 2026 45

Background
share close

Díli, 24 Agostu 2026 (RAFA) — Primeiru-Ministru (PM)  Kay Rala Xanana Gusmão, reafirma katak Intelijénsia Artifisiál (AI) no teknolojia foun sira bele sai oportunidade importante ba Timor-Leste atu aselera dezenvolvimentu, maibé Governu no sosiedade presiza komprende risku sira no hametin kapasidade nasionál.

Xefe  Governu hato’o deklarasaun ne’e iha abertura Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu 2026, iha Dili, Segunda-ne’e, ne’ebé  subliña  mós katak independénsia fó dalan ba Timor-Leste atu hadi’a povu nia moris.

Nia hatutan, Timor-Leste presiza kuidadu saúde no edukasaun ne’ebé di’ak liután, seguransa ai-han, agrikultura produtiva no ekonomia ne’ebé bele kria serbisu no oportunidade ba juventude.

PM Xanana konsidera katak dezenvolvimentu Timor-Leste agora akontese iha períodu ida ne’ebé mundu hasoru mudansa teknolójika boot, inklui AI, bioteknolojia, komputasaun avansada, medisina no área siénsia seluk.

“Nasaun sira ne’ebé komprende mudansa sira-ne’e no aprende oinsá atu uza sira sei hetan oportunidade foun sira. Sira ne’ebé la konsege halo ida-ne’e iha risku atu monu ba kotuk liután,” nia afirma.

Primeiru-Ministru hateten AI bele ajuda Timor-Leste atu uza di’ak liután abilidade ne’ebé povu iha ona no aumenta asesu ba koñesimentu.

Nia fó ezemplu katak AI bele ajuda traballadór saúde ida asesu ba koñesimentu no informasaun médika ne’ebé antes presiza konsulta ho espesialista.

AI mós bele ajuda hametin lian-inan sira, hodi fó asesu ba koñesimentu mundiál ba ema sira iha sira-nia lian rasik.

Iha agrikultura, AI bele ajuda agrikultór sira atu kombina esperiénsia prátika ho informasaun sientífika kona-ba ai-horis.

Ba emprezáriu joven sira, AI bele mós fó asesu ba kapasidade hanesan kontabilidade, programasaun, tradusaun, peskiza no marketing, ne’ebé antes bele presiza emprega ema espesialista ho kustu aas.

Maske nune’e, Xanana Gusmão alerta katak teknolojia ne’ebé halo koñesimentu sai asesível liután mós bele fasilita propagasaun informasaun falsu.

Nia hateten AI bele uza atu kria bosok, fraude no informasaun polítika falsu liuhosi produsaun imajen, vídeo no lian ne’ebé parese loos, maski buat hirak-ne’e nunka akontese.

“Perigu la’ós de’it katak ema sei fiar buat ne’ebé laloos. Se buat ruma bele fabrika, ema mós bele hahú duvida saida maka loos,” Xefi Governu dehan.

Tuir nia, situasaun ne’e bele fó impaktu ba demokrasia no konfiansa públika ba instituisaun sira.

Nia mós alerta kona-ba soberania, liuliu bainhira empreza teknolojia boot sira kontrola plataforma no teknolojia ne’ebé governu, negósiu no komunidade sira depende ba.

Xanana subliña katak dezafiu boot ba Timor-Leste mak oinsá atu iha koñesimentu no abilidade ne’ebé sufisiente hodi komprende mudansa teknolójika no uza sira ba dezenvolvimentu nasionál. Tanba ne’e, Governu presiza hametin edukasaun sientífika no téknika, no harii kapasidade universidade sira.

Nia mós husu ba Governu atu komprende di’ak teknolojia sira ne’ebé hili atu adopta, atu Timor-Leste bele aproveita benefísiu sira no, iha tempu hanesan, proteje povu no nasaun hosi risku foun.

Primeiru-Ministru enfatiza katak teknolojia tenke sai instrumentu atu hadi’a ema nia moris, la’ós atu hamenus valor umanu.

Xanana Gusmão dehan dezenvolvimentu Timor-Leste iha futuru sei depende ba harii koñesimentu, abilidade no kapasidade sientífika nasionál.

Nia husu ba partisipante internasionál sira atu fahe koñesimentu ho Timor-Leste, dezafia no ajuda nasaun ne’e atu haree perspetiva foun.

Nia mós enkoraja bainaka internasionál sira atu aprende kona-ba Timor-Leste no ko’alia diretamente ho estudante no peskizadór sira.

“Ita labele hamriik iha liur era sientífika foun ida-ne’e, maibé ita labele tama ho matan-delek. Ne’e maka etapa tuirmai hosi ita-nia luta atu determina ita-nia futuru rasik,” PM Xanana hateten.

 Jornalista: Cesarina de Carvalho

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!