Noticias

Sci-Tech Expo 2026 Foku Ba Promosaun Siénsia Tekonolójia no Inovasaun

todayAugust 23, 2026 27 48

Background
share close

Díli, 23 Agostu 2026 (RAFA)-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha abertura ofisiál ba simeira “Sci-Tech Expo 2026 – 4ª Edisaun” ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Díli (CCD), Domingu-ne’e, hatete simeira tinan ne’e foka ba promosaun siénsia, teknolojia, no inovasaun nu’udar xave ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu iha futuru.

“Cimeira de Ciência para o Desenvolvimento” tinan-ne’e marka inísiu ba eventu loron tolu nian ne’ebé dedika ba siénsia no teknolojia asesivel ba Timorooan hotu. Programa sira ne’e iha espozisaun interativu, kompetisaun akadémika, no atuasaun kulturál sira, hotu-hotu dezeña atu envolve públiku ho siénsia iha maneira inkluzivu no dinámika,” José Ramos-Horta hateten iha áberuta simeira “Sci-Tech Expo 2026 – 4ª Edisaun, Domingu-ne’e

Xefe Estadu esplika, importánsia hodi halo siénsia sai esperiénsia moris ba nasaun, Laureadu Nobel, no konvidadu internasionál onradu sira, benvindu mai Timor-Leste. Imi nia prezensa fó onra ba  nasaun Timor-Leste no afirma fatin iha komunidade globál ba koñesimentu nian

“Iha tinan 24 nia laran, hahú husi restaurasaun independénsia, ami progresivamente integra Timor-Leste iha komunidade internasionál, hodi hametin ami-nia partisipasaun iha sistema Nasoens Unidas, CPLP, nasaun sira grupu g+7, Fórum Illa Pasífiku, WTO, no ASEAN, no mós fórum sira seluk. Maibé liberdade polítika de’it la sufisiente soberania loloos mós ezije koñesimentu no inovasaun.”

“Ba ita nia joven sira labele de’it observa husu pergunta, mehi ho aten-brani, no nunka hanoin katak tanba Timor-Leste ki’ik, ita-nia ideia sira tenke kiik. Futuru pertense ba sira ne’ebé hakarak atu imajina no iha koñesimentu atu harii future ne’e. Ha’u-nia deseju ba Expo ida ne’e mak atu hamosu mudansa ne’ebé dura vokasaun foun, parseria, no solusaun ida ba dezafiu nasionál,” José Ramos-Horta hateten.

Ramos-Horta hein katak Expo ida-ne’e bele sai odamatan iha ne’ebé ita-nia foin-sa’e sira sai nu’udar protagonista ba transformasaun Timor-Leste nian. Expo iha tinan ida-ne’e estruturadu iha pilár prinsipál lima: Feira Ensinu Superiór nian, Kompetisaun Akadémika, Espasu Inovasaun & Juventude, Atividade Kulturál, Espozisaun Siénsia no Teknolojia ne’ebé komprensivu.

Espozitór liu 70 maka hola parte, reprezenta eskola, universidade, instituisaun governu, parseiru setór privadu no organizasaun dezenvolvimentu sira.

Xefe Estadu destake sira husi espozisaun ne’e inklui, projetu estudante sira husi eskola iha munisípiu sira, inklui EBC St. Antonio Teulale-Baucau, ESGP Nino Konis Santana Lospalos, no Colégio de Santo Inasio de Loiola Kasait.

Hanesan, peskiza universitáriu husi Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL), Universidade Katólika Timorense (UCT), no Institutu Teknolojia Dili (DIT), ne’ebé hatudu demonstrasaun iha enjeñaria agríkola, siénsia saúde, no formasaun ba profesór sira.

Maibé, inisiativa Governu nian husi Ministériu Edukasaun, Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais (MPRM), no Institutu Nasionál Siénsia no Teknolojia (INCT), ne’ebé hatudu siénsia iha polítika no servisu públiku.

Kontribuisaun husi parseiru dezenvolvimentu sira, inklui UNICEF, UNDP, Programa Ai-han Mundiál (WFP), OMS, no Komisaun Nasionál ba UNESCO, ne’ebé apoia Timor-Leste nia kapasidade sientífika ba tempu naruk.

“Espozisaun inovasaun husi Komunidade Siénsia Dili, Gilsia E-Tech, no inovadór estudante independente sira, aprezenta solusaun prátika iha sustentabilidade, teste rai, no teknolojia,” Tenik XefeEstadu.

Expo ne’e ofisialmente abertura husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hamutuk ho Vise-Primeiru-Ministru no Ministru no Ministru Interinu MESCC, Mariano Assanami Sabino, hamutuk ho Laureadu Nobel sira iha siénsia, sientista sira ne’ebé koñesidu iha mundu, no konvidadu onra sira.

RAFA nu’udar parseiru ofisiál mídia husi simeira ne’e no  transmite diretamente sesaun hotu-hotu. Ho tradusaun ba Tetun, no mós halo kobertura notisia kona-ba eventu ne’e.

Jornalista: Cristina Ximenes

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!