Noticias

PGR Nelson de Carvalho Hatun Despaixu Avoka Prosesu Inkéritu Hotu Ne’ebé Delega Ba CAC

todayApril 13, 2026 985

Background
share close

Díli, 13 Abríl 2026 (RAFA.tl)–Prokuradór Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés), Nelson de Carvalho, iha loron 03 Fevereiru 2026, hatun despaixu ho númeru 16/PGR/2026 hodi foti fila-fali ka avokasaun ba prosesu inkéritu hotu ne’ebé delega ba Komisaun Anti Korrupsaun (CAC).

Notísia Relevante: Ministru Agio Pereira Suspeita Ba Kazu Abuzu Poder no Administrasaun Danosa

Iha dokumentu despaixu PGR Nelson de Carvalho nian ne’ebé Rafa.tl asesa hatudu katak desizaun hodi hatun despaixu ne’e tuir dispozisaun iha artigu 132.º, n.º 2 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, no ho fundamentu iha dispozisaun kombinadu husi artigu 24 no 27.º, n.º 1, alínea a) no n.º 2, alínea b), husi Estatutu Ministériu Públiku hodi determina avokasaun (foti fila-fali) prosesu inkéritu.

Iha despaixu ne’e, Prokuradór Repúblika hotu-hotu hetan orden imediatamente atu iha prazu másimu loron-lima (5), avoka (foti fila-fali) prosesu inkéritu hotu ne’ebé uluk delega ba Komisaun Anti Korrupsaun (CAC).

Enkamiña Relatóriu

Hafoin  halo avokasaun ba prosesu inkéritu sira, Prokuradór Repúblika sira tenke haruka kedas relatóriu ba Gabinete Prokuradór-Jeral Repúblika (G-PGR), hodi informa katak inkéritu sira (ho indikasaun NUC respetivu) ne’ebé delega ba CAC, avoka (foti fila-fali) tiha ona duni.

Despaixu PGR Nelson de Carvalho nian ne’e hato’o mós koñesimentu ba koordenadóra Gabinete Sentrál ba Kombate Korrupsun no Kriminalidade Organizadu (GCCCCO), koordenadór Prokuradoria Repúblika Distritál Díli (PRPID), koordenadór Prokuradoria Repúblika Distritál Baucau (PRPIB), koordenadór Prokuradoria Repúblika Distritál Covalima (PRPIC) ho koordenadór Prokuradoria Repúblika Distritál Oé-Cusse (RAEOA-PRPIO) ho mós sekretáriu sira hotu.

Informasaun ne’ebé Rafa.tl asesa husi fontes iha Komisaun Anti Korrusaun (CAC, sigla portugés) ho mós fontes sira iha  Prokuradoria Jerál Repúblika, katak ho  despaxu PGR Nelson de Carvalho ho avoka (foti fila-fali) prosesu inkéritu sira ne’ebé delega ba CAC ne’e   fó implikasaun direta ba prosesu inkéritu kazu krime korrupsaun sira ne’ebé CAC halo buska, apreensaun no  investigasaun iha tinan 2005-2026.

Kazu sira ne’ebé CAC halo hela inkéritu no investigasaun mak hanesan;

Iha tinan 2025 CAC halo buska aprensaun no investigasaun ba kazu deskonfia korrupsaun ne’ebé envolve jerente ida husi Timor Gap, E.P ho nia família (maun-alin) ne’ebé halo projetu irigasaun iha Aileu.

Kazu ne’e iha ona prosesu investigasaun no iha ona prosesu konstrui sira ba prosesu kazu korupsaun ho nia prosesu investigasaun atinje 60%.

Halo identifikasaun ba PAM Aileu, Administradór Postu Aileu ne’ebé deskonfia fó projetu ba nia oan rasik halo kampu no reabilitasaun rezidénsia PAM iha Aileu. Prosesu investigasaun 60%.

Halo buska apreensaun iha dirijente ida iha  PNDS Manatuto ne’ebé deskonfia halo korrupsaun no sala utiliza osan Estadu ba nesessidade privadu, osan hirak ne’e fó ba fen-ki’ik hodi sosa rai, sosa karreta no osan fahe balun ho Dirijente balun iha PNDS Nasionál no nia equipa iha PNDS Nasionál. Kazu ne’e prosesu investigasaun no hetan ona iha krimi ba korupsaun no abuzu poder. Prosesu investigasaun 95%.

Kazu SECOOP ne’ebé iha relasaun  Mokatil  deskonfia fó osan hodi ajuda koperativa hodi fó lukru ba sira nia aan no família iha tinan 2019. Momento ne’ebá suspeitu prinsipál asume kargu polítiku nu’udár dirijente másimu iha SECOOP deskonfia fó ajuda ba nia koperativa rasik no troka fali família rasik maka prezidente MOKATIL, osan besik  millaun ida dolar amérika, lakon no la iha relatóriu. Kazu ne’e iha ona prosesu investigasaun no iha duni korupsaun no abuzu poder, fó prejuizu boot ba Estadu. Iha ona prosesu investigasaun 55%.

Kazu dirijente másimu balu iha Sekretária Estadu Kooperativa fó ajuda osan  millaun rua dolar amérika ba nia kooperativa rasik. Kazu ne’e komete kazu korupsaun no deskonfia fó prejuizu ba Estadu. Iha ona prosesu investigasaun 65%.

Kazu Jogu Online deskonfia DRAGON ne’ebé CAC halo ona investigasaun iha tinan 2022 – 2023  ho nia investigasaun 70% mais depois CAC iha vakatura nia laran Ministériu Públiku dada hotu kazu no la delega fila mai CAC, momentu ne’ebá CAC identifika ona krimi partisaun ekonomia no abuzu poder husi autoridade másimu ne’ebé fó lisensa no kompañia ne’e rasik. No kazu ne nonók to’o de’it agora, depois tinan 2025 PM Xanana rasik ba halo buska iha Jogu online refere.

Kazu Ministériu da Saúde nian ne’ebé maka envolve eis xefe gabinete  ba eis Ministra da Saúde iha ona prosesu nia laran.

Kazu Oecusse ba Ró Haksolok.

Kazu SERVE envolve mós Superiór SERVE balun ho nia ekipa iha SERVE rasik, kazu ne’e deskonfia envolve mós  superiór balun iha Komisaun Anti Korrupsaun (CAC) ne’ebé rekomenda (titip) nia subriñu rasik hodi servisu iha SERVE, ne’ebá deskonfia kontra Lei no partisipa halo krimi abuzu podér. Kazu ne’e iha ona prosesu investigasaun 80%.

“Kazu lubuk maka Komisaun Anti Korupsaun (CAC) halo ona investigasaun no barak maka labele temi iha ne’e, maibé iha fulan-Fevereiru tinan 2026, Ministériu Públiku avoka hotu kazu sira ne’e (Ministériu Públiku foti fila-fali kazu sira ne’e) nune’e investigasaun paradu totál ka labele kontinua, tanba na’in ba asaun krimi maka Ministériu Públiku. Bainhira Ministériu Públiku avoka hotu kazu ne’e investigasaun labele la’o ona,” fontes ida iha CAC haktuir.

Ekipa Reportajen Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!