Noticias

Pelican Paradise Kontesta Desizaun Governu Kona-bá Foti Fali Rai iha Tasi-Tolu no Tibar

todayAugust 14, 2026 106

Background
share close

Díli, 14 Agostu 2026 (RAFA)- Pelican Paradise Group Limited kontesta desizaun Govenru Timor-Leste nian  liuhosi Rezolusaun Governu kona-bá investimentu no foti fila rai Estadu iha Tasi-Tolu no Tibar.

Notísia Relevante: Governu Deside Foti Fila Rai Ne’ebé Fó Pelican Paradise Group Limited

Pajina 2 husi komunikadu Pelican Paradise.

“Ami la konkorda ho maneira ne’ebé asuntu ida-ne’e deskreve hanesan buat ida ne’ebé bele rezolve simplesmente liuhosi Rezolusaun Governu nian ne’ebe haruka fila fali rai investimentu nian,” RAFA sita komunikadu ofisial ne’ebé publika konta ofisiál Pelican Paradise, Sesta-ne´e.

Pelican Paradise tama iha akordu espesiál kona-bá investimentu ne´ebé formal no legalmente vinkulativu ho Estadu Timor-Leste iha loron 3 fulan-Janeiru 2022. Akordu ne’e estabelese obrigasaur entre parte rua.

Relasaun kontratual ida labele redus de’it ba desizaun Governu nian kona-bá dezempeñu parte ida nian, enkuantu la konsidera obrigasaun ne´ebé parte seluk asume ona.

Pelican Paradise gasta ona maizumenus tinan 18 servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste tuituir malu hodi dezenvolve projetu ne’e. Durante períodu ne’eba, Pelican Paridise investe rekursu finanseiru signifikativu, halo planeamentu no dezeñu, kompleta obra preparatóriu substansia sira no hahu atividade konstrusaun sira.

Projetu ne’e hasoru ona atrazu signifikativu, inklui asuntu sira ne´ebé relasiona ho infraestrutura no obrigasaun sira seluk ne´ebé nu’udar responsabilidade Estadu nian tuir kuadru investimentu nian. Asuntu sira-ne’e hatete no hato’o beibeik ona ba autoridade relevante sira iha tinan barak nia laran, tanba ne’e, la loos atu aprezenta istoria Pelican Paradise nian hanesan de’it investidor ida ne´ebé la kumpre nia promesa sira.

Obrigasaun kontratual hotu-hotu iha parte rua. Obrigasaun investidór nian labele ezamina ketak husi obrigasaun Estadu nian.

Pelican Paradise respeita Governu Timor-Leste no autoridade husi ninia instituisaun sira. Maibé, respeitu ba autoridade governamentál tenke akompaña ho respeitu ba estadu direitu. seguransa legál kontratu sira-nian, no boa-fé.

Governu rasik antes ne’e rekoñese ona Akordu Espesiál ba Investimentu nu’udar enkuadramentu legál ne’ebé regula investimentu ne’e. Akordu ne’e asina formalmente husi reprezentante sira husi Estadu no Pelican Paradise no deskreve públikamente iha momentu ne’ebá hanesan pasu importante ida ba oin ba projetu ne’e.

“Tanba ne’e, ami fiar katak públiku merese atu hetan informasaun kompletu no ekilibradu kona- ba saida maka akontese iha tinan 18 ikus ne’e, inklui obrigasaun sira ne’ebé maka parte rua no razaun sira tanba saida maka projetu ne’e hetan atrazu sira.”

Pelican Paradise sei kontinua bazeia ninia asaun sira ba faktu sira, dokumentasaun ne’ebé eziste no akordu sira ne’ebé halo ona ho Estadu. Ami sei la responde ho atake pesoál ka retórika politika.

Pelican Parise mós deklara katak, sira nia kompromisu ho Timor-Leste nunka sai kestaun. Asuntu ida-ne’e envolve prinsípiu ida ne’ebé boot no luan liután: bainhira Estadu ida tama iha akordu investimentu ida ne’ebé vinkulativu, investidór sira tenke bele fiar katak kompromisu sira ne’ebé Estadu halo sei hetan respeitu

Prinsípiu ne’e importante la’ós de’it ba Pelican Paradise, maibé ba investidór nasionál no internasionál sira hotu ne´ebé konsidera Timor-Leste hanesan fatin atu halo investimentu.

Pelican Paradise komprometidu nafatin ba Timor-Leste no atu rezolve kestaun ida ne’e ho forma ida ne’ebé justu no transparente, tuir kompromisu ne’ebé parte rua halo ona.

Jornalista: Zita Menezes

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!