Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 18 Agostu 2026 (RAFA)- Timor-Leste sei selebra aniversáriu FALINTIL (Forsa Armada ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste) ba dala-51 iha loron 20 Agostu 2026. Nune’e, RAFA dedika reportajen balun kona-bá istória simples membru FALINTIL sira ne’ebé daudaun ne’e sei moris ho sira-nia esprensia luta no sira-nia esperansa iha faze ukun rasik aan.

Iha edisaun ida-ne’e, RAFA aprezenta membru FALINTIL ida ho naran Pedro Cabral ho kodigu “Maquino”.
Durante luta armada tinan 24 nia laran, hanesan guereleiru FALINTIL, Pedro “Maquino” Cabral, barak liu aprende no hala’o atividade ka profisaun hanesan pesoál saúde, mézmu laiha kaulifasaun akademiku iha área saúde nian.
Nia hala’o prifisaun ida-ne’e tanba situasaun defisil no nesesáriu atu bele fó asistensia ka kura nia kamarada guereleiru FALINTIL sira iha ai-laran ne’ebé hetan tiru no balun maras.
Pedro Cabral “Maquino” moris iha 29 Abríl 1955, iha Aldeia Lir, Suku Abo, Postu Administrativu Quelicai, Munisípiu Baucau.
Nia hahú envolve-an iha luta armada iha tinan 1970 no kontinua partisipa iha rezisténsia to’o restaurasaun independénsia iha 20 Maiu 2022.
Iha tinan 1962 komesa eskola iha Postu-Administrativu Quelicai. Depois, iha tinan 1965, iha terseira klase atu tama kuarta klase no anba inan-aman la iha kondisaun, iha tinan 1967 Pedro Cabral mai servisu iha Dili, iha Tokolay to’o tinan 1975.
Maquino haktuir katak, antes tama iha frente armada, nia hahú husi kolaborador no depois sai soldadu ba FRETILIN iha tinan 1974.
Maquino mós servisu iha seguransa Sede Komité Sentrál FRETILIN iha Díli, liuliu bainhira mosu golpe no kontra golpe entre UDT no FRETILIN iha 1975.
“Iha 20 Agostu 1975, ami ba Taibessi no simu kilat kuaze 20. Komandu fahe ami balun ba parte loromonu no balun ba parte lorosa’e no iha fulan-Setembru to’o Outubru 1975, bainhira forsa Indonézia komesa tama liuhusi fronteira Balibo no Batugade, komandu FALINTIL koloka ha’u ba Atabae atu hasoru forsa invazora. Ami halo operasaun iha Maliana. Iha ne’ebá, ami nia maluk na’in-haat komesa mate no na’in-30 resin hetan kanek,” haktuir Pedro “Maquino”Cabral iha nia rezidensia, Becora, Tersa-ne´e.
Hafoin baze apoiu FALINTIL iha foho Matebian rahun, Maquino assume knaar hanesan “makeru”, ka pesoál saúde, atu trata membru FALINTIL sira ne’ebé hetan kanek no moras.
Durante iha frente armada, “Maquino” la’ós de’it servisu hanesan soldadu, maibé mós assume knaar hanesan pesoál saúde atu fasilita asistensia médiku ba membru FALINTIL sira ne’ebé hetan kanek iha operasaun no emboskada inimigu sira.
Veteranu ne´e haktuir iha tempu ne’ebá, enfermeiru la’ós nia mesak, tanba iha mós enfermeiru Portugés ida naran Francisco Alves. Tanba limitasaun ekipamentu médiku no ai-moruk, sira depende barak ba ai-moruk tradisionál (ai-kulit , ai-tahan no ai-abut sira).
“Ami nia maluk sira ne’ebé kanek, ami tenke subar hamutuk atu halo kurativu. Ai-moruk la iha, entaun ami uza ai-tahan, ai-kulit no ai-abut atu kura moras no kanek,” nia haktuir.
Maquino esplika, ai-moruk tradisionál bele ajuda kura kanek, maibé iha kanek grave balun ne’ebé difísil atu kuta tanba situasaun funu no falta ekipamentu médiku.
Nia dehan Komandante Maucalo, ne’ebé foin mate, mós sira mak kura bainhira nia hetan kanek tanba tiru. Oca mós hetan kanek tanba tiru, no soldadu FALINTIL sira seluk tan.
Aprende Sona Pasiente husi Xanana

Maquino haktuir nia aprende kona-ba tratamentu tradisionál no maneira atu sona pasiente sira kanek husi Komandante Ein-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão.
“Fou-foun treinu ne’e, katuas Komandante Ein-Xefe FALINTIL, ita nia maun Xanana, mak treinu ami sona hudi kain fuik ne’e. Ami treinu ho ida ne’e. Bainhira nia moras, mós ami sona, nune’e ami aprende hamutuk to’o ha’u hatene sona no sai pesoál saúde ba FALINTIL sira durante iha ai-laran,” nia haktuir.
Iha tinan 1981 sai eskolta ba Xefe Estadu-Maior FALINTIL, Kilik Wae Gae. Hetan misaun atu partisipa iha enkontru ho Komandante Brigada Vermella, Mauk Moruk, iha Sentru Leste. Depois, haruka ba Sentru Leste atu enkontru ho Komandante Brigada Vermella Mauk Moruk no Segundu Komandante Brigada Vermella Ologari. Hafoin ne’e, komandante Kilik Wae Gae sira hela tiru malu to’o halai fahe malu.
Hahan no Kondisaun Moris iha Ai-laran
Maquino mós lembra katak, durante luta iha ai-laran, FALINTIL sira enfrenta situasaun moris ne’ebé difísil, inklui falta hahan no ekipamentu.
“Hahan ba FALINTIL sira iha ai-laran mak kumbili no akar. Iha situasaun ne’ebá, la haré diferensa entre komandante no soldadu, tanba ami hotu-hotu moris iha situasaun difísil,” nia dehan.
Nia haktuir katak, iha ai-laran, komandante no soldadu hotu-hotu fahe han hanesan. Ate Komandante Ein-Xefe FALINTIL, atual Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, maski kargu liu malu, maibé kona-ba han, han hanesan de’it.
Maquino dehan objetivu luta ba independénsia mak atu hadia moris povu. Maibé, nia sente triste tanba, maski Timor-Leste hetan independénsia, povu balun no veteranu sira sei moris iha difikuldade.
“Iha foho Matebian, sira ami komunga falojofia FALINTIL nian katak ‘Povu mak bee, ami FALINTIL mak ikan’, Aban bainrua, ukun an bainhira rai di’ak ona, povu mak tenke moris di’ak uluk,” nia relembra.
Nia sente triste tanba veteranu no membru FALINTIL balun seidauk hetan atensaun no direitu ne’ebé sira merese.
Nia apela ba juventude no membru F-FDTL atu kontinua mantén espíritu no valor luta FALINTIL.
“Oan sira ne’ebé iha ona Forsa no balun la iha Forsa, ha’u nia mensajen mak juventude no Forsa sira tenke banati tuir ami nia ain-fatin luta ne’ebé uluk ami halo. Hanesan to’os natar, imi tenke hatutan nafatin para ita nia nasaun bele la’o ba oin,” nia afirma.
Maquino mós espresa nia orgullu kona-bá komemorasaun loron FALINTIL ba dala-51, ne’ebé Governu sei realiza iha Suku Abafua, Postu Administrativu Quelicai, Munisípiu Baucau, hanesan forma ida atu fó onra ba erói sira ne’ebé sakrifika-an ba RDTL.
Jornalista: João Carlos
Written by: RafaFM
FALINTL Ne’ebé Aprende Sai Pesoál Saúde Hodi Fó Asisténsia Ba FALINTIL Maluk iha Ai-Laran” Pedro “Maquino” Cabral
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt