Noticias

Governu Timor-Leste Selebra Loron Mundiál Língua Portugés no Kultura CPLP iha Manatuto

todayMay 15, 2026 22 1

Background
share close

Manatuto, 15 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Governu Timor-Leste, liu husi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEK), Sesta (15/05/2026), selebra Loron Mundiál Língua Portugés no Kultura Comunidade dos Países da Lígua Portuguesa (CPLP), hamutuk ho komunidade no estudante sira iha Munisípiu Manatuto.

Selebrasaun  ho tema “Unidade na Diversidade, Uma Comunidade Para Os Povos”,  ne’e Governu deside realiza iha Munisípiu Manatuto tanba Manatuto mak sai hanesan simbolu unidade no diversidade ba selebrasaun loron língua portugés komunidade  nasaun sira  ho  lian  Portugés nian.

Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Manatuto, Luis Fernandes, ho laran ksolok hamutuk iha Manatuto atu selebra dia Mundiál Língua Portuguêsa no mós Kultura CPLP nian. Tanba Timor-Leste tama ba komunidade Lusófona iha tinan 2002, ho espíritu amizade metin, kooperasaun no prinsípiu atu hametin relasaun entre nasaun sira ne’ebé uza língua portugés, fiar katak iha intensaun di’ak mak halo ema hotu hili Munisípiu ida-ne’e hanesan fatin enkontru entre maluk sira, tanba ne’e, hato’o agradesimentu boot ba dedikasaun ida-ne’e.

“Manatuto mak sentru importante ida ba sivilizasaun Timoroan, liu-liu iha formasaun umana, espirituál no intelektuál ne’ebé hala’o husi instituisaun relijioza no edukativa sira. Entre oan boot sira husi rai ida-ne’e, ita tenke hanoin senhor Martinho da Costa Lopes ne’ebé mate ona,” Luis Fernandes hateten iha nia diskursu.

PAM Manatuto haktuir koléjiu Soibada la’ós de’it fatin aprendizajen akadémiku, maibé sai mós eskola ida ne’ebé forma ema ho valór umanu no espíritu missionáriu. Husi fatin ida-ne’e moris intelektuál sira ne’ebé iha kualidade, ema prudente, servisu maka’as no dedikadu, ne’ebé kontribui ba luta no ukun-an Timor-Leste nian, hodi lori fila-fali rai ida-ne’e ba liberdade no independénsia.

“Língua portugés sai ona parte ida husi identidade Timor-Leste nian. Durante tinan 24 iha tempu luta libertasaun nasaun nian, língua ida-ne’e sai língua rezisténsia no afirmasaun povu Timoroan nian. Nia sai espellu ba alma povu ida no parseiru inseparável ba língua tetun iha dezenvolvimentu unidade kulturál Timor-Leste,” Nia informa.

Iha fatin hanesan, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas, hatete, eskolla Manatuto hodi selebra  loron mundiál língua portugés no kultura CPLP, tanba fundamentu istóriku ligasaun kultural ema hotu hatene katak Manatutu sai hanesan parte ida durante tempu naruk ba papél misionáriu sira, loke kolégiu hahú iha ne’e mak hanorin lian portugés no liu husi fatin ne’e mós forma líder barak ba rai Timor-Leste, inklui, líder istóriku, líder nasionál, prezidente no Primeiru-Ministru.

“Selebrasaun ne’e importante tebes tanba tinan ida ne’e Timor-Leste mak sai prezidente ba CPLP hodi organiza iha ne’e halo kordenasaun ho ita nia komisaun permanente iha Lisboa tanba atu asentua liu tan unifikasaun papel ita nia komunidades países língua portugés iha asuntu hotu-hotu, liu-liu kona-bá Edukasaun, Siénsia, Saúde, Teknolojia, dezenvolvimentu dijital, osean no asuntu barak mak konsentra iha ne’ebá,” Nia esplika.

Governante ne’e haktuir, selebrasaun ida ne’e espesial tebes tanba bele konsolida malu liu husi selebrasuan ida ne’e iha fatin ne’ebé istóriku, entujiazmu dinamizasaun ho esperansa boot ba oin espera katak lori diferensa ba mundu liu husi Timor-Leste nia intervensaun liu-liu ba kestaun paz, rekonstrusaun, rekonsiliasaun ne’ebé nasaun barak presiza, Timor liu husi mekanizmu plataforma koperasaun ida ne’e bele ajuda paises barak ne’ebé nesesita hodi dezenvolve.

Loron mundiál língua portugés kada tinan selebera iha loron 05 Maiu, ne’ebé sai mós hanesan kultura nasaun sira membru CPLP.

Jornalista: Elio dos Santos/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!