Justisa no Krime

Alerta As Liu 10.500 Kona-bá Material Abuzu Seksuál Online ba Labarik sira, Ficheiru 27 Mil Mai husi Timor-Leste

todayJuly 14, 2026 524 7

Background
share close

Díli, 14 Jullu 2026 (RAFA.TL) – Organizasaun internasionál ida rejista ona alerta liu 10.500 kona-ba material abuzu seksual ba labarik ne’ebé distribui liuhusi internet husi Timor-Leste durante tinan rua ikus ne’e. Espesialista sira konsidera katak númeru loos bele aas liu númeru ne’ebé rejistadu.

Dadus ne’ebé RAFA.TL asesu mai husi CyberTipline, liña internasionál ba denúncia ne’ebé jere husi Centro Nacional para Crianças Desaparecidas e Exploradas (NCMEC) iha Estadus Unidus. CyberTipline rejista alerta sira ne’ebé haruka husi plataforma teknolojia hanesan rede sosial no aplikasaun mensajem, kona-ba suspeita material abuso seksual ba labarik ne’ebé publikadu, fahe ka asesu liuhusi internet husi Timor-Leste.

Tuir CyberTipline, númeru hirak ne’e refere ba “númeru aproximadu relatóriu CyberTipline (la inklui relatóriu informativu sira) ne’ebé fornese ba autoridade seguransa iha jurisdisaun ne’ebé indika durante períodu espesífiku.”

Tuir análize ne’ebé RAFA.TL halo, iha tinan 2024 rejista alerta hamutuk 6.900, no iha 2025 rejista alerta hamutuk 3.600. To’o agora seidauk iha dadus ba tinan 2026.

Iha nivel jerál, iha ficheiru liu 7.000 (foto 2.400 no vídeo 4.800) ne’ebé distribui iha 2025. Iha 2024, númeru ne’e to’o ficheiru liu 20.000 (foto 6.400 no vídeo 14.000).

Maski númeru alerta tun besik metade entre 2024 no 2025, ida-ne’e laos atu interpreta hanesan sinal katak kazu abuzu tuun. NCMEC rasik hateten katak númeru hirak ne’e reflete deit kapasidade no esforsu plataforma sira nian atu deteta material hirak ne’e durante períodu ida.

NCMEC mos hateten katak ida-ne’e “bele muda husi tinan ba tinan tanba razaun sira ne’ebé la iha relasaun ho númeru real krime nian, hanesan mudansa iha sistema detesaun automátika ne’ebé empreza sira uza.”

Espesialista sira ne’ebé RAFA.TL rona admite katak númeru real ficheiru sira ne’ebé fahe liuhusi internet bele “boot liu ho signifikativu”, tanba komunikasaun balun uza rede seluk, la’ós deit rede operadora sira ne’ebé iha Timor-Leste.

Dadus ne’ebé NCMEC fó sai hatudu deit nasaun ne’ebé konteúdu sira ne’e publika, fahe ka asesu liuhusi internet — liuhusi enderesu rede ne’ebé liga ba denúncia — no la espesifika katak labarik sira ne’ebé mosu iha imajen no vídeo sira ne’e timoroan ka husi nasionalidade seluk.

Nune’e, Timor-Leste bele sai deit hanesan plataforma ida ba distribuisaun material hanesan ne’e, maibé ida-ne’e la signifika diretamente katak vítima sira mak timoroan. Hanesan mos bele iha vítima timoroan sira ne’ebé nia material publikadu husi nasaun seluk, no tanba ne’e la tama iha númeru hirak ne’e.

Iha deklarasaun ba RAFA.TL, Bárbara Oliveira, kodiretora JU,S Jurídico Social, konsidera dadus hirak ne’e preocupante tebes no hateten katak importante tebes ba autoridade sira atu fó resposta forte no imediata.

“Labarik hotu-hotu iha direitu atu hetan protesaun husi abuzu seksual, inklui iha internet. Timor-Leste simu ona kompromisu ida-ne’e liuhusi ratifika Konvensaun kona-ba Direitu Labarik no nia protokolu sira. Imajén seksual ida kona-ba labarik ne’ebé nafatin sirkula livremente mak violasaun grave tebes, tanba normaliza no komersializa abuzu seksual hasoru labarik sira,” dehan nia.

“Iha tinan ida deit, imajen liu 7.000 kona-ba abuzu seksual ba labarik publika husi Timor-Leste. Ida-ne’e mak plataforma sira konsege deteta; material ne’ebé sirkula loos bele barak liu tan,” nia akresenta.

Responsável ne’e mos apela atu “aprova lalais lei ida ne’ebé kriminaliza aktu hotu-hotu ho natureza seksual ne’ebé fasilita liuhusi teknolojia no envolve labarik sira, no estabelese sistema nasionál ida ba deteta no hasai material abuzu seksual ba labarik.”

“Timor-Leste mak nasaun úniku iha ASEAN ne’ebé seidauk iha lei ida ne’ebé vigora kontra krime online. Ita-nia labarik sira daudaun ne’e sofre hela. Ida ne’ebé halo ami hakfodak mak ema hotu-hotu hanesan taka matan ba problema grave ida-ne’e, no laiha ema ko’alia kona-ba asuntu ida-ne’e,” dehan Bárbara Oliveira.

Tuir plataforma públika dadus NCMEC nian, iha 2025 rejista denúncia hamutuk 3.600 ne’ebé liga ba Timor-Leste. Husi númeru ne’e, 3.500 refere ba material abuzu seksual ba labarik (CSAM).

Denúnsia hirak ne’e envolve imajen 2.400 no vídeo 4.800, no total ficheiru liu 7.000.

Iha 2024, númeru denúnsia quase dobro husi 2025, ho total 6.900. Quase hotu-hotu klasifika hanesan CSAM, no envolve imajen 6.400 no vídeo 14.000, ho ficheiru liu 20.000, ne’ebé quase três vezes kompara ho 2025.

Facebook mak plataforma ne’ebé haruka denúnsia barak liu ba CyberTipline ne’ebé liga ba Timor-Leste iha tinan rua ne’e: 1.800 iha 2025 no 5.300 iha 2024. Tuir mak WhatsApp (besik 1.000 iha kada tinan) no TikTok (700 iha 2025 no 500 iha 2024).

Entre fornecedór servisu internet ne’ebé liga ba denúnsia hirak ne’e, Viettel Timor-Leste okupa fatin dahuluk iha tinan rua (2.400 iha 2025 no 4.800 iha 2024). Tuir mak Telkomcel (1.600 iha 2025 no 3.200 iha 2024) no Timor Telecom (300 iha 2025 no 700 iha 2024).

Dadus NCMEC mos hatudu katak maioria ficheiru sira ne’ebé liga ba denúnsia hirak ne’e — 5.600 iha 2025 no 15.000 iha 2024 — laiha klasifikasaun kategoría (idade ka tipu asaun nian), ida-ne’e dificulta ba análize kona-ba gravidade kazu sira.

Enkuantu ne’e, denúnsia sira ne’ebé liga ba material ne’ebé produz liuhusi inteligénsia artifisial (IA) nafatin menus, ho kazu menos husi 50 iha kada tinan.

Iha deskrisaun ofisiál ba dadus hirak ne’e, NCMEC hatudu katak númeru sira ne’e la reprezenta medida ida kona-ba prevalénsia krime, la substitui númeru real labarik sira ne’ebé hetan abuzu ka esplorasaun, no mos la hatudu lolos imajen ka vídeo hira mak abuzu seksual ba labarik ne’ebé daudaun ne’e sirkula iha internet. Dadus hirak ne’e reflete deit nivel detesaun no denúnsia ne’ebé plataforma sira halo durante períodu ida.

Atu hatudu ezemplu kona-ba tipu kazu sira ne’ebé tama iha denúnsia hirak ne’e, pájina dadus NCMEC rasik aprezenta situasaun balun ne’ebé relata liuhusi CyberTipline. Iha kazu ida, jovem ida ho tinan 19 uza plataforma online ida atu haruka vídeo material abuso seksual ba labarik, klasifika hanesan B1 (labarik púber ida ne’ebé envolve iha atu seksual ida), ba pelumenus labarik no adultu na’in 10 iha Indonézia.

Kazu seluk mak jovem ida ho tinan 20 ne’ebé publika ba plataforma online ida vídeo material abuso seksual ba labarik ne’ebé klasifika hanesan A1 (labarik pré-púber ida ne’ebé envolve iha atu seksual ida).

Ezemplu seluk mak jovem ida ho tinan 21 uza plataforma online ida atu tenta seduz mane-oan ida ho tinan 12 iha Reino Unido, husu nia atu produz no fahe material abuzu seksual kona-ba nia aan rasik.

Kona-ba dimensaun violénsia seksual hasoru labarik sira iha Timor-Leste iha forma jerál, estudu Nabilan, ne’ebé publika iha 2016, hatudu katak três em cada quatro timorenses sofre ona abuzu fíziku ka abuzu seksual molok to’o tinan 18.

Maibé, to’o agora seidauk iha dadus nasionál ida ne’ebé espesifikamente kona-ba violénsia ne’e iha internet.

Hanoin fila fali katak Governu daudaun ne’e prepara hela pedidu autorizasaun legislativa ba Parlamentu Nasionál atu regula matéria kona-ba cibercrime. Organizasaun sira sosiedade sivil konsidera medida ida-ne’e pozitivu, maski sira mos hatudu katak sei iha lakuna sira iha protesaun ba vítima violénsia bazeia ba jéneru no ba labarik sira.

Fonte Governu nian explika ba RAFA.TL katak pedidu refere sei hetan aprovasaun iha Konsellu Ministrus durante fulan ida-ne’e.

Hanoin fila fali mos katak iha Janeiru 2024, Polícia Federal Australiana (AFP) anunsia katak prende sidadaun alemaun ida ho idade tinan 72, ne’ebé akuzadu tanba iha posse ba material abuzu seksual ba labarik. Kazu ne’e hahú iha 29 Novembru 2023, bainhira sidadaun ne’e to’o iha Darwin liuhusi voo ida husi Timor-Leste.

Membru sira husi Australian Border Force (ABF) halo inspesaun ba nia komputadór portátil, telemóvel no USB rua, no alegadamente hetan imajen 30 kona-ba material abuzu seksual ba labarik.

Kazu ne’e entrega ba Equipa Conjunta de Combate à Exploração de Crianças do Território do Norte (NT JACET), ne’ebé prende no akuza ofisialmente suspeitu ne’e fulan ida depois, iha 29 Dezembru 2023, iha Aeroportu Internasionál Darwin, bainhira nia prepara atu sa’e ba aviaun mai Timor-Leste.

Suspeitu ne’e akuzadu tanba posse ba material abuzu seksual ba labarik ne’ebé hetan liuhusi servisu telekomunikasaun, krime ida ne’ebé previstu iha lejislasaun penál Austrália no bele hetan pena másimu to’o tinan 15 iha prizaun.

Iha 4 Janeiru 2024, suspeitu ne’e aprezenta ba Tribunal Local Darwin. Tribunal lakohi fó liberdade ho fiansa, no nia hela iha prizaun preventiva to’o audiénsia foun ne’ebé marka ba 19 Marsu 2024. To’o agora, laiha dadus disponivel kona-ba rezultadu julgamentu ne’e.

Jornalista: António Sampaio

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!