Noticias

Joven Sira Presiza Hatudu Asaun Konkretu Ba Timor-Leste Nia Futuru

todaySeptember 5, 2026 47

Background
share close

Díli, 5 Setembru 2026 (RAFA) — Joven sira jerasaun milenial presiza iha mehi no asaun konkretu ba Timor-Leste nia futuru iha tinan 25 ka tinan 50 oin mai, liuliu atu hametin soberania ekonomika no dezenvolve sai nasaun ida ne’ebé matenek no sustentavel.

Apelu ne’e hato’o husi eis-Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, bainhira sai oradór ne’ebé semináriu leadership ne’é organiza husi Dili Institute of Technology (DIT) ho tema  “Juventude Ohin Loron, Lider Aban Bairua, Mehi no Asaun ba Timor-Leste”,  iha Díli, Sábadu-ne’e.

Iha palestra ne’e, Rui Maria de Araújo ko’alia kona-bá esperiénsia no papel lider sira husi períodu 1974–1975 to’o períodu 1999 no tinan sira tuirmai, ne’ebé nia konsidera bele sai referénsia ba jerasaun foun atu aprende no halo ezemplu diak husi luta no kontribuisaun lider sira ba Timor-Leste.

Nia mós dezafia joven sira atu aprende no estuda ho seriedade, hodi bele prepara an rasik no determina futuru Timor-Leste ida ne’ebé sustentavel.

“Mehi saida mak ita boot sira iha ba Timor, ha’u la temi slogan balu husi partidu nia. Mehi saida mak futuru lider sira iha liman joven sira ohin loron? Ita presiza mehi ba tinan 85 mai. La’ós deit atu sai nasaun ne’ebé iha osan, maibé tenke sai mos nasaun ne’ebé matenek no sustentavel,” Rui Maria de Araújo hateten.

Nia mós análize problema sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta iha situasaun atuál, inklui área edukasaun, saúde, ekonomia no setor sira seluk.

Tuir nia,  soberania ekonomika sai dezafiu importante ba Timor-Leste, tanba dependénsia ba produtu importasaun sei aumenta risku ba ekonomia nasional.

“Se ita la iha soberania ekonomika, ita sei halai ba risku ekonomiku ne’e. Tanba, nasaun seluk maka bele kontrola ita nia soberania ekonomika,” tenik Rui Maria de Araújo.

Nia foti ezemplu nasaun ki’ik sira ne’e, se maka kontrola sira nia ekonomia. Xina maka kontrola nia ekonomia.

Nia husu mós ba joven sira atu hanoin kona-bá asaun konkretu ne’ebé presiza halo hodi alkansa soberania ekonomika.

“Saida maka ita tenke halo hodi alkansa soberania ekonomika,? soberania finanseira ita iha ona. Soberania ekonomika, saida maka ita tenke halo ba Timor, ita tenke halo mudansa estrutural iha tinan 25 mai, hahu husi ohin,” nia afirma.

Rui Maria Araújo  kontinua dezafia joven sira atu hahú prepara an agora hodi bele responde ba problema sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta iha futuru.

Liuliu ho Timor-Leste ne’ebé adere ona ba ASEAN nu’udar membru plenu, joven sira presiza aumenta kapasidade, konesimentu no inovasaun, hodi garante Timor-Leste labele kontinua depende maka’as ba produtu importasaun iha tinan 25  mai.

Iha okaziaun ne’e, Reitór DIT, Salustiano dos Reis Piedade, informa ba jornalista katak semináriu ne’e hanesan parte husi atividade akademika ne’ebé organiza husi estudante sira.

Nia hateten atividade ne’e fó oportunidade ba estudante sira atu aprende diretamente husi peritu no ema sira ne’ebé iha esperiénsia, hodi aumenta sira nia konesimentu no haforsa ideia sira ne’ebé iha ligasaun ho matéria akademika.

Reitór ne’e subliña katak estudante sira la’ós aprende teoria de’it iha sala aula, maibé presiza mos envolve-an iha atividade extra-akademika atu kompleta prosesu aprendizajen iha nivel ensinu superior.

“Relasaun ho tópiku ida ohin, oinsá joven sira nia mehi ba futuru, Doutor Rui hanesan ema ida ne’ebé iha esperiénsia lubuk ida. Ita aproveita oportunidade ida ne’e oinsá bele fó hanoin ba joven sira atu dezenvolve rai ida ne’e nia futuru diak liu tan, no oinsá sira nia mehi ba rai ida ne’e,” Reitor DIT ne’e subliña.

Iha fatin hanesan , estudante Julião Mendes da Costa, husi Faculdade Jestaun, konsidera semináriu ne’e hanesan atividade importante ba estudante sira, liuliu atu komprende oinsá joven ida bele iha mehi no objetivu rasik ba nasaun liuhusi oportunidade ne’ebé iha.

Nia dehan ho Timor-Leste agora sai ona membru plenu ASEAN, joven sira presiza prepara-an liután liuhusi estudu no dezenvolvimentu kapasidade.Tanba ne’e Jerasaun foun sira labele depende liu ba governu.

Hanesan jerasaun foun, saida maka bele kontribui,husi mehi lider istóriku sira, agora joven nia tempu atu hanoin saida maka tenke halo hodi lori Timor-Leste atu kompete iha mundu global.

‘Timor dadaun ne’e adere ona ba ASEAN. Entaun, kompetisaun ne’e boot tebes. Hanesan jerasaun foun, estudante tenke prepara nia kapasidade no konesimentu, oinsá atu sai lideransa ida ne’ebé hanoin inovativu hodi kontribui ba dezenvolvimentu,” relata estudante ne’e.

Palestra akademika ne’e realiza liuhusi inisiativa husi Faculdade Jestaun DIT, ho partisipasaun husi dosente no estudante sira, ho total partisipante hamutuk ema 200 resin.

Jornalista : Remigia Locatelli

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!