Noticias

Nasaun Sira Ne’ebé Frajil no Post Konflitu Presiza Dame no Dezenvolvimentu

todayAugust 24, 2026 20

Background
share close

Díli, 24 Agostu 2026 (RAFA)- Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, konsidera nasaun sira ne’ebé sei frajil no post konflitu presiza dame no dezenvolvimentu lao hamutuk, tanba laiha dezenvolvimentu, pás mós sei fraku.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão koloka asuntu ne’e iha aprezentasaun husi Robert C Merton iha Sentru Konvensaun Díli (CCD), Segunda-ne’e, hodi hato’o nia presepsaun kona-bá esperiénsia husi nasaun sira ne’ebé tama iha g7+, organizasaun intergovernamentál ne’ebé reune nasaun sira afetadu husi konflitu no frajilidade, ho objetivu atu promove paz, estabilidade no dezenvolvimentu.

“Problema prinsipál iha nasaun frajil sira la’ós de’it kona-bá falta siénsia ka transformasaun ekonómika, maibé mós kona-bá oinsá atu ajuda nasaun hirak-ne’e rezolve sira-nia konflitu no hetan apoiu finanseiru atu hahú dezenvolvimentu, Se laiha dezenvolvimentu, laiha paz,” PM  Xanana Gusmão hateten.

Xefe  Ezekutivu Timor-Leste ne’e fó ezemplu nasaun balun iha Áfrika ne’ebé iha rai di’ak, mota boot no rekursu naturál barak, inklui mina no diamante, maibé tanba konflitu, sira la konsege uza potensiál hirak-ne’e atu produz no dezenvolve sira-nia ekonomia.

Nia mós refere ba Repúblika Sentru-Afrikana, ne’ebé tuir nia, forsa manutensaun dame iha nasaun ne’e durante tinan 25 resin, maibé problema dame no dezenvolvimentu seidauk rezolve ho di’ak.

Tuir PM  Xanana, nasaun sira ne’ebé konsege ona reforma sira-nia sistema no hetan dame dala barak hasoru problema falta finansiamentu. Tanba ne’e, nia husu komunidade internasionál atu la’ós de’it fó apoiu tékniku, maibé mós fó rekursu finanseiru ne’ebé bele ajuda nasaun sira-ne’e harii instituisaun, aumenta produsaun no kria kondisaun ba dezenvolvimentu. Siénsia no teknolojia bele sai instrumentu importante atu hasa’e produsaun agríkola iha nasaun frajil sira no kona-ba uza mákina agríkola ki’ik ne’ebé fasilita servisu agrikultór sira, inklui prosesu kolleita hare.

Tuir Xefe Governu,  ho apoiu siénsia no teknolojia, agrikultór sira bele aumenta frekuénsia produsaun, hosi dala ida ba dala rua iha tinan ida, no iha fatin ne’ebé iha bee barak bele to’o dala tolu.

Iha okaziaun ne´e, PM Xanana ko’alia kona-ba moeda no estabilidade monetária. Nia hatete katak estabilidade ne’ebé Timor-Leste hetan liuhusi uza dólar Amerikanu bele fó konfiansa liután ba povu, katak  situasaun monetária iha mundu agora hasoru dezafiu, no nasaun sira presiza konsidera ho kuidadu sira-nia polítika monetária.

PM Xanana  apelu ba komunidade internasionál atu muda sira-nia maneira ajuda nasaun frajil sira, tanba mudansa polítika no dame mesak sei la sufisiente se laiha apoiu finanseiru atu permite dezenvolvimentu.

PM Xanana  fiar katak, dame, demokrasia no dezenvolvimentu tenke lao hamutuk atu garante futuru di’ak ba populasaun iha nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu no fragilidade.

Hatan bá kestaun ne’e, Painelista Robert C. Merton hatete  valor moeda ida la’ós de’it depende ba apoiu husi estrutura ida, maibé mós depende ba obrigasaun finanseira, kontratu no mekanizmu ekonomia ne’ebé kria demanda ba moeda ne’e.

Nia afirma , ema barak konsidera dólar Amerikanu, RMB, sterling no Bitcoin hanesan moeda sira ne’ebé  laiha apoiu loloos. Maibé tuir nia, hanoin ida-ne’e sala. Nia fó ezemplu kona-ba dólar Amerikanu. Tuir Merton, maski nasaun hotu iha mundu deside iha futuru la simu dólar, sei iha obrigasaun finanseira barak iha Estadus Unidus ne’ebé presiza selu ho dólar.

Nia fó ezemplu hipoteka no impostu, ema sira iha Estadus Unidus iha obrigasaun selu hipoteka no impostu, no obrigasaun hirak-ne’e uza dólar. Situasaun ne’e kontinua kria demanda ba dólar.

“Ba kontratu tempu naruk ne’ebé uza dólar no iha volume boot iha sistema finanseiru mundiál. Se ita-boot nia banku iha Estadus Unidus no ida-ne’e iha dólar, sira tenke simu dólar,” hatete Robert C. Merton.

Nune’e mós , Merton mós ko’alia kona-ba Bitcoin no teknolojia finanseira foun. Nia hatete katak Bitcoin la iha mekanizmu hanesan sistema banku sentrál ne’ebé bele liga moeda ho atividade ekonomia no sasan sira ne’ebé ema sosa.

“Bitcoin laiha buat ne’ebé estrutura nia, ne’ebé banku sentrál hotu-hotu halo, atu foti moeda ne’e no relasiona ho buat sira ne’ebé ita hakarak sosa,” tenik nia.

Maski nune’e, Merton la rejeita diretamente Bitcoin ka teknolojia foun sira. Nia konsidera katak iha inovasaun teknolojia barak ne’ebé presiza investiga ho kuidadu atu haree se bele sustentável iha futuru.

Nia mós hatete katak nia la koko atu tau Bitcoin, maibé debate kona-ba teknolojia no moeda dijitál presiza kontinua haree ho kuidadu.

Tuir Merton, iha avaliasaun kona-ba moeda ida, importante atu haree la’ós de’it ba nia forma ka teknolojia, maibé mós ba estrutura ekonomia, obrigasaun finanseira no mekanizmu ne’ebé kria demanda ba moeda ne’e.

RAFA nu’udar parseiru ofisiál mídia husi simeira neʼe no transmite diretamente sesaun hotu-hotu. Ho tradusaun ba Tetun, no mós halo kobertura notísia kona-ba eventu neʼe.

Jornalista: Marcelino Tomae

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!