Noticias

Kuba Kontinua Haburas Relasaun Amizade ho Timor-Leste

todayAugust 11, 2026 36

Background
share close

Díli, 11 Agostu 2026 (RAFA)- Estadu no povu Kuba liu husi  sira-nia Embaixadora mai Timor-Leste Grisel Alina Aldama Innis, konfirma Kuba nia kompromisu forte atu habus relasaun, kooperasaun no amizade ho Timor-Leste

Embaiixadora Grisel Alina Aldama Innis liu husi diskursu  iha komemorasaun  loron moris no tinan 100 lider istóriku Revolusaun Kubana, Fidel Castro Ruz iha Muzeu Rezisténsia, Díli, Tersa-ne’e, hateten  komemorasaun tinan 100 moris  Komandante Jerál Fidel Castro Ruz iha Díli hatudu sentidu signifikadu espesiál tanba fatin ne’e (Muzeu Rezisténsia-red)  prezerva memória povu Timor nia luta ba ukun rasik-an no dignidade nasionál.

“Iha ne’e, istória sira Timor-Leste no Kuba nia konversa, defeza soberania, autodeterminasaun, no solidariedade entre povu sira. Fidel Castro komprende kedas importánsia atu hametin relasaun Kuba nian ho Ázia no Oseánia. Ninia vizaun internasionalista ajuda hakbesik ita-nia povu sira no liu-liu, haburas relasaun kooperasaun no amizade ho Timor-Leste,” hatete Embaixadora Kuba iha Timor-Leste, Grisel Alina Aldama Innis.

Diplomata ne’e subliña respeitu no omenajen boot liu ne’ebé bele oferese ba Fidel Castro nia legadu maka tane aas Kuba nia naran, kooperasaun, no umanizmu ne’ebé karakteriza ema kubanu sira nu’udar símbolu sira liberdade, sinseridade, kamaradajen no dedikasaun loroloron nian iha serbisu, iha esforsu solididade no sosiál ida-idak, hodi defende justisa tomak atu amizade entre Kuba ho Timor-Leste kontinua metin liután.

Iha biban ne’e Prezidente Repúblika, José Ramos Horta  hatete, selebrasaun sira sentenáriu moris Fidel Castro Ruz nian, figura ida ne’ebé marka ho klean istória sékulu XX nian no ne’ebé nia influénsia no ultrapasa fronteira sira Kuba nian.

“Ba ita Timor-oan, Fidel Castro, liu-liu, Belun Bo’ot Timor-Leste nian. Ha’u hanoin ami nia enkontru iha Kuala Lumpur iha tinan 2003, hamutuk ho Prezidente Repúblika iha tempu ne’ebá, Kay Rala Xanana Gusmão. Timor-Leste foin restaura ninia independénsia. Ami maka nasaun joven ida ho nesesidade sira ne’ebé maka boot tebes, liuliu iha saúde no formasaun ba ami nia rekursu umanu sira. Fidel kompriende realidade ida ne’e no Kuba responde ho asaun konkretu,” José Ramos-Horta afirma.

Xefe Estadu hatuta Fidel Castro nia legadu ba Timor-Leste, dimensaun umana ida-ne’e mak konsidera importante liu, Kuba la’ós de’it fó asisténsia ba Timor-Leste maibé solidariedade kubanu ho nasaun sira iha Súl Globál maka karakterístika ida ne’ebé maka’as liu hosi legadu internasionál Fidel Castro nian.

Partisipa iha komemorasaun tinan 100 moris líder istóriku Fidel Castro Ruz mak Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, Embaixadora Kuba iha Timor-Leste, Grisel Alina Aldama Innis, Ministra Saúde, Élia A.A dos Reis Amaral, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, ho brigade mediku no professor medisina  no estudante sira medisina sira.

Jornalista: Cristina Ximenes

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!