Noticias

Timor-Leste Inklui iha País Pasífiku Sira Ne’ ebé Partisipa iha Formasaun Manutensaun Paz ONU Nian

todayAugust 5, 2026 24

Background
share close

Díli, 5  Agostu  2026 (RAFA.TL)- Ajente polísia na’in-50 husi nasaun-10 iha pasífiku, inklui Timor-Leste, hahú formasaun atu sai Polísia Mauntensasaun Ba Paz Nasoins Unidas (ONU) nian iha Brisbane, Austrália, iha ámbitu edisaun daruak husi programa Pacific Policing Initiative.

Turma foun ne’e, simu iha sede husi última jerasaun  husi Polísia Federal Austrália (AFP) iha Pinkenba, iha ne’ebé intengra feto no mane husi Fiji, Kiribati, Nauru, Papua-Nova Guiné, Timor-Leste, Tonga, Tuvalu, Samoa, Illa Salomão no Vanuatu, ne’ ebé sei hetan formasaun durante semana lima atu sai nu’ udar Polísia Nasoins Unidas nian ne’ ebé prontu atu hala’ o misaun.

Inisiativa ne’e husi AFP, ne’ ebé sura ho ajente australianu na’in-haat hanesan formadór, dezeña espesifikamente ba rejiaun pasífiku no aborda, aleinde prinsípiu manutensaun ba paz ONU nian, tema sira hanesan protesaun infantil, esplorasaun no abuzu seksual,polisiamentu ne’ ebé orientadu husi informasaun sira, polítika dilijênsia iha diretu umanu no komandu polisial iha kontestu Nasoins Unidas nian.

Programa ne’ e dezenvolve hosi AFP hamutuk ho Nasoins Unidas, liu husi pedidu expresu husi Xefe Polísia sira hosi Pasífiku.

Komisária AFP, Krissy Barrett, afirma iha Simeira Xefe Polísia Nasoins Unidas nian, iha Nova Iorke, iha fulan ne’ e, katak formasaun ne’ e oferese modelu formasaun “adekuadu no propózitu”, ne’ ebé lalais liu, ájil no espesializadu liu kompara ho programa anterior sira.

Barrett, ne’ ebé lansa formasaun ne’ e iha Segunda-ne’e hamutuk ho konselleiru polisial ONU nian, Faisal Shahkar, rekorda katak nia destakadu ba Illa Salomão iha 2003 ho idade 23, esperiensia ne’ ebé tuir nia, “ajuda forma nia hanesan komisária ne’ ebé agora daudaun nia assume” no kontinua orienta nia vizaun kona ba hadiak liu tan misaun manutensaun paz Nasoins Unidas nian.

Edisaun dahuluk kursu ne’ e nian ho taxa aprovasaun husi pursentu 73, no pursentu 40 liu husi reprezantasaun feto, permite kedan destakamentu  diplomadu sira ba zona konflitu grave sira, inklui Sudão do Sul.

Programa ne’ e prevé edisaun ba datoluk iha inísiu 2027, aliened Kurusu separadu, sei iha tinan ida ne’ e, ba formasaun no sertifikasaun ba instrutór sira husi Pasífiku.

Subsekretáriu-Jeral ONU nian ba Operasaun ba Paz, Jean Pierre Lacroix, sauda formandu sira no konsidera Austrália nia kompromisu hatudu apoiu ba operasaun ba paz Nasoins Unidas nian no konfiansa ba papel polísia iha manutensaun paz no seguransa internasional.

“Polísia Nasoins Unidas nian, hetan bolu bebeik hodi opera iha ambiente komplexu sira, iha ne’ ebé marka husi krime organizadu transnasional, terrorismu, krime Ambiental,ameasa sibernétika sira,violênsia komunitária no tranzisaunpolítika frájil sira”, nia afirma, no nia mos akresenta misaun sira preciza resposta ne’ebé “ájil liu, espesializada no integrada” ho rekursu limitadu ezize ajente sira ho kompetênsia téknika, disernimentu, integridade, adaptabilidade, no lideransa.

Ajente sira ne’ebé tuir formasaun ne’ e sei hela iha Pinkenba hamutuk ho membru sira husi Pacific Police Support Group, kontijente multinasional ida ne’ ebé destinadu atu apoia eventu bo’ot sira no resposta ba krize iha rejiaun Pasífiku, ne’ ebé sei destakadu iha fim do mês hodi apoia Simeira ba Forum Illa Paífiku sira ba dala 55, ne’ ebé sei hala’ o iha Palau.

Polísia Nasoins Unidas besik rihun neen, hosi nasaun 94, ajuda atu promove paz no seguransa internasional iha país no territóriu sisra ne’ebé iha konflitu, pós-konflitu ou krize, reforsa seguransa liu husi polisiamentu proximidade no apoia servisu sira husi polísia lokál sira hodi kumpri norma internasionál sira kona direitu umanu.

Remata

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!