Noticias

AMF Nu’udar Forum Kompriensivu Ba Hametin Diálogu Komunidade Mídia ASEAN

todayJuly 29, 2026 26 6 5

Background
share close

Manila, 29 Jullu 2026 (RAFA.TL)- Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, hatete ASEAN Mídia Forum (AMF) tenke sai hanesan forum kompriensivu ba hametin diálogu komunidade mídia nian atu kontribui ba hafoun prespetiva sira mídia nian ba dezenvolvimentu sira ne’ebé partilladu.

Notísia Relevante: ASEAN Mídia Forum Ba Dala-X, Deskute Asuntu Jeopolítika no Seguransa Enerjétika Inklui Papel Mídia iha Navegasaun Futuru ASEAN

Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, hato’o nia deklarasaun ne’e iha abertura AMF ba dala-X iha Filipina, sidade Manila, Kuarta-ne’e, hodi hato’o benvindu no agradesimentu ba partisipante sira iha forum anuál ne’e.

Husi Manila-Filipina, jornalista RAFA.TL, Vito Salvadór informa katak dezde edisaun inaugural (dahuluk) iha tinan 2017, AMF halibur ona líder sira mídia nian no xefe-editór sira hosi Estadu-membru sira ASEAN nian ho polítiku sira ASEAN, ofisiál sira governu nian, akadémiku sira, líder opiniaun sira no reprezentante sira hosi komunidade emprezariál.  Ida-ne’e fó oportunidade atu ezamina ASEAN nia prioridade sira, realizasaun sira no dezafiu sira hamutuk ho dezenvolvimentu rejionál no globál sira ne’ebé luan liután ne’ebé kontinua fó influénsia no impaktu ba ita-nia komunidade.

“Forum ida-ne’e konvida ita atu reflete kona-bá oinsá jornalizmu, mídia, no komunikasaun públika bele aprofunda komprensaun kona-bá ASEAN no ninia serbisu entre ita-nia povu sira no liután. Paizajen mídia nian ohin loron ladún hanesan ho ida iha dékada ida liubá. Notísia no informasaun agora kompete ho fluxu konteúdu ne’ebé laiha rohan ne’ebé entrega liuhosi plataforma dijitál no mídia sosiál sira, iha ne’ebé informasaun la’o kedas, maibé la’ós sempre loos, konfiável ka bele fiar. Enkuantu plataforma sira-ne’e habelar ona asesu ba notísia no informasaun no permite atu rona lian barak liután, sira mós halo fasil liubá informasaun sala, dezinformasaun, komunikasaun sala, no konteúdu manipuladu atu espalla liuhosi fronteira sira,”  Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn hateten.

Nia haktuir iha tempu hanesan, AI jerativu muda hela oinsá notísia no informasaun sira halibur, produz no distribui. Ida-ne’e aprezenta oportunidade foun sira – hosi hadi’a efisiénsia redasaun nian ba habelar reportajen multilingue iha tempu reál, maibé mós hamosu pergunta difisil sira kona-ba responsabilizasaun editoriál, autentisidade, direitu autór nian no dezafiu ne’ebé aumenta hosi mídia sintétiku no deepfake sira, entre sira seluk. Dezenvolvimentu sira-ne’e tau prémiu boot liután ba jornalizmu profisionál ne’ebé bazeia ba verifikasaun, kontestu no padraun étika sira.

Konfiansa públiku, bainhira lakon, susar atu restaura fila-fali, hodi halo kredibilidade sai hanesan riku-soin ida ne’ebé iha valór liu, maibé mós vulnerável. Hirak-ne’e la’ós dezafiu sira ba mídia de’it; sira mós forma oinsá instituisaun sira envolve ho sidadaun sira, hato’o no esplika valór kooperasaun rejionál nian.

“Ha’u enkoraja partisipante sira hotu atu envolve ativamente no mós proativu iha diskusaun sira. Fórum ida-ne’e halibur esperiénsia lubuk ida hosi rejiaun tomak, no ha’u hein katak ida-ne’e sei fornese oportunidade ida ba troka hanoin sira ne’ebé nakloke kona-ba oportunidade no dezafiu sira ne’ebé maka mídia sira hasoru no hasoru ohin loron. Ita-boot sira-nia perspetiva no esperiénsia profisionál sei ajuda ASEAN atu envolve ho efetivu liután ho ninia sidadaun sira,” Kao Kim Hourn tenik.

Nia subliña ambiente internasionál kontinua hetan forma husi tensaun jeopolítika, inserteza ekonómika no perturbasaun teknolójika. Dezenvolvimentu sira-ne’e influensia no forma diskursu públiku no dala barak hamosu narrativa sira ne’ebé kompete malu ne’ebé dala barak bele taka faktu sira no hametin divizaun sira.  Iha ambiente hanesan ne’e, serbisu jornalizmu profisionál nian habelar liu fali relatóriu eventu sira. Ida-ne’e kona-ba verifikasaun informasaun, ezame reklamasaun sira ne’ebé kompete, fornese kontestu no permite sidadaun sira atu halo julgamentu no desizaun sira ne’ebé informadu.

Embaixadór Alemaña ba Filipina, Andreas Michael Pfaffernoschke hatete tinan ne´e mós selebra tinan-10 hosi dezenvolvimentu no parseria entre Alemaña no ASEAN. Ida-ne’e hanesan testamuña ida ba liña interese sira ne’ebé besik no materialidade sira ne’ebé kombina rejiaun sira Sudeste Aziátiku no Europa.

“Tinan 10 liubá, AMF moris hanesan ideia ida atu halibur jornalista ASEAN sira hamutuk hodi kanaliza istória rejionál sira ho koletivu, no Alemanha fiar iha ideia ne’e, no desde inisiu kedas no apoiu ona forum importante ida ne’e,” Andreas Michael Pfaffernoschke hateten.

UnderSecretary for foreing Affairs Filipina, Leo M. Herrera-Lim hatete planu estratéjiku ASEAN fó énfaze ba hametin kapasidade nasionál sira no kooperasaun internasionál iha setór informasaun no mídia. Ida-ne’e fó prioridade ba mídia atu kontra informasaun sala no dezinformasaun, verifikasaun faktu no monitorizasaun atu hakonu komunidade ho informasaun los ne´ebé kontribui ba moris di´ak povu iha rejiaun ne´e.

“Ba ASEAN, ida-ne’e aprezenta dezafiu no ita-nia oportunidade rasik. Nu’udar rejiaun ida ne’ebé navega dezenvolvimentu kompleksu sira Jeopolitika nian, nesesidade ba jornalizmu mak halo servisu ho responsabilidade no kredível,” hatete UnderSecretary for foreing Affairs Filipina, Leo M. Herrera-Lim.

Nia subliña, krize ohin loron nian la’ós ona limitadu hosi fronteira sira, ka hetan maioria sólidu, maibé buat sira ne’ebé la’o nonook iha plataforma dijitál sira ba intelijénsia artifisiál, informasaun sala no dezinformasaun, no manipulasaun informasaun estranjeiru no forma persesaun públiku nian ho lalais hanesan eventu sira iha terenu distorsidu.

ASEAN Mídia Forum tinan ne´e partisipa husi jornalista, editór, no jerente mídia oin-oin husi nasaun sira, hanesan Timor-Leste, Filipina, Kambodia, Tailándia, Indonézia, Vietnam, Laos, Brunei Darusalam, Singapura inklui ho Myanmar ne´ebé sei iha mós reprezentasaun.

ASEAN Mídia Fórum hetan apoiu hosi Governu Federál Alemaña liuhosi Deutsche Gessellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ). ***

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!