Noticias

KLAMAR Sei Lori Múzika Timor Nian Ba Nasaun Europa Neen iha Tour Internasionál Boot Liu Ne’ebé Banda Timoroan Ida Halo

todayJuly 27, 2026 10 5

Background
share close

Díli, 27 Jullu 2026 (RAFA.TL) – Banda Timoroan KLAMAR prepara atu hala’o tour internasionál ida ba nasaun Europa neen, iha fulan-Agostu no Setembru 2026, nu’udar inisiativa ida ne’ebé grupu konsidera hanesan tour boot liu ne’ebé banda Timoroan ida halo to’o agora.

Tour ne’e sei liu hosi Olanda, Alemaña, Reinu Unidu, Fransa, Itália no Portugal, ho atuasaun sira ne’ebé programa ona iha sidade sia.

Tour ne’e sei hahú iha Pacific Roots Fest 2026, iha Amsterdão, iha loron 15 fulan-Agostu, no sei kontinua ba sidade no nasaun sira seluk to’o fulan-Setembru, tinan ne’e.

Aleinde partisipa iha festival internasionál sira, KLAMAR sei hala’o mós konsertu sira ne’ebé komunidade Timoroan sira ne’ebé hela iha Europa organiza, atuasaun iha universidade sira no inisiativa sira seluk kona-bá interkámbiu kulturál nian.

Tuir manager banda, Titiso Kour-Ara, tour ne’e la’ós de’it hanesan oportunidade artístika, maibé mós hanesan dalan ida atu promove kultura Timor nian iha nível internasionál no harii ligasaun ho indústria múzika globál.

“Tour KLAMAR ba Europa ne’e pasu ida husi banda rasik atu promove múzika no kultura Timor-Leste iha nível internasionál, harii rede ho múziku sira no ajente indústria globál, hametin imajen Timor-Leste liu husi diplomásia kulturál, no fó esperiénsia internasionál ba artista sira iha ita-nia nasaun,” , Titiso Kour-Ara  hateten ba RAFA.TL.

Istória KLAMAR nian hahú iha 2009, iha Lospalos, parte leste Timor-Leste nian

Durante liu tinan 17 nia karreira, banda ne’e harii nia identidade múzika rasik, ne’ebé kahur elementu husi kultura Timoroan ho influénsia kontemporánea hanesan rock, ska, reggae, funk no folk, aleinde ritmu tradisionál tebe-tebe.

Pontu importante ida  ne’ebé banda ne’e alkansa mak lansamentu álbum primeiru, “Hakmatek”, iha 2014. Husi ne’ebá, banda kontinua lansa single sira no partisipa iha festival no eventu múzika sira iha Timor-Leste.

Titiso Kour-Ara dehan katak susesu boot ida ba iha banda KLAMAR nian mak bele kontinua ativu durante tinan barak, maski hasoru dezafiu oioin iha setór múzika Timor nian.

“Aspetu importante liu mak KLAMAR nia ezisténsia rasik. Ami kontinua eziste no dedika an ba banda, maski iha dezafiu barak iha indústria múzika ne’ebé seidauk dezenvolve ho diak iha Timor-Leste,” dehan nia.

Banda hein atu aprezenta iha tour ne’e repertóriu ida ne’ebé halibur faze oioin husi nia karreira no mós música sira ne’ebé públiku hatene liu, hanesan “Lemorai”, “Fantazia”, “Mehi Ba O” no “Untitled”.

Iha palku, banda sei aprezenta múzika sira husi álbum primeiru, Hakmatek, single sira ne’ebé lansa depois no versaun foun husi kompozisaun balun ne’ebé seidauk grava ofisialmente.

Oportunidade importante ida iha tour ne’e mak partisipa iha Pacific Roots Fest 2026, iha Amsterdão, festival multikulturál ida ne’ebé halibur espresaun oioin husi múzika tradisionál, indígena no kontemporánea.

Banda konsidera partisipa iha festival ne’e hanesan oportunidade importante ida atu aprezenta múzika Timor nian ba públiku internasionál.

KLAMAR mós destaka oportunidade atu aprezenta sira-nia múzika ba komunidade Timoroan sira iha Reinu Unidu no nasaun Europa sira seluk. Atuasaun balun sei organiza husi membru sira husi diáspora, no balun tan sei hala’o iha universidade no fatin sira ne’ebé iha ligasaun ho ema sira ne’ebé iha relasaun ruma ho Timor-Leste.

KLAMAR fiar katak iha espasu ba múzika Timor nian iha merkadu internasionál, liuliu tanba ita-nia lian, ritmu no kultura iha karakterístika únika.

Maibé, manager banda nian rekoñese katak internasionálizasaun artista Timoroan sira sei hasoru dezafiu, liuliu tanba limitasaun iha infraestrutura fízika no dijitál no tanba indústria múzika ne’ebé seidauk estrutura ho di’ak.

“Povu Timoroan iha fatin iha merkadu internasionál tanba ita iha ita-nia lian, múzika, ritmu no kultura rasik ho karakterístika únika. Maibé, dalan atu konkista fatin ne’e presiza serbisu barak, tanba ita-nia infraestrutura, tantu fízika no dijitál, seidauk fó garantia ba ita atu avansa dook liután. Maski nune’e, esperansa sei nafatin moris,” dehan nia.

KLAMAR konsidera katak responsabilidade atu internasionáliza kultura la bele monu de’it ba artista sira rasik. Governu no instituisaun relevante sira tenke partisipa iha harii ekosistema kulturál ida ne’ebé bele permite artista nasionál sira atu tama ba merkadu foun sira.

Apoiu bele inklui investimentu finanseiru, rekoñesimentu institusionál, kria oportunidade no apoiu lojístiku ba artista Timoroan sira atu partisipa iha festival no eventu internasionál sira.

“Ekosistema ne’e la’ós depende de’it ba banda ka artista. Ita presiza apoiu, kolaborasaun no kooperasaun ne’ebé kontinua no forte husi Governu no entidade relevante sira,” nia hateten.

Iha sorin seluk, iha mós debate kona-bá polítika kulturál iha nasaun. Se Timor-Leste investe rekursu atu lori artista estranjeiru mai atu atua iha rai laran, ita bele mos hametin investimentu atu lori artista Timoroan ba liur, hodi kria kondisaun atu múzika, arte no kultura nasionál bele to’o ba públiku foun sira.

Polítika internasionálizasaun ida bele inklui apoiu ba viajen, transporte instrumentu, produsaun, promosaun no partisipa iha festival internasionál sira.

Aleinde fó benefísiu ba artista ida-idak, investimentu ida-ne’e bele sai hanesan forma ida husi diplomásia kulturál, hodi promove imajen Timor-Leste iha mundu.

Atu bele hala’o tour Europa ne’e, KLAMAR lansa kampaña crowdfunding iha GoFundMe, ho objetivu atu halibur US$35,000.00 hodi finansia tour Europa ba membru lima husi banda.

Despeza sira ba períodu semana lima inklui viajen aviaun internasionál, transporte terrestre no transporte instrumentu, alojamentu, hahán, produsaun téknika, aluga ekipamentu, visa, seguransa no despeza sira seluk ne’ebé relasiona ho tour.

KLAMAR simu mós apoiu husi entidade no ema privadu oioin, inklui Prezidente Repúblika, liuhosi nia ligasaun sira, Sekretaria Estadu Arte no Kultura, Fundasaun TasiFest, Tahan no Ademeki, no mós membru sira husi diáspora Timoroan.

Artista no banda Timoroan sira mós kontribui ba inisiativa halibur osan, inklui Arte Luron, Ego Lemos, Khaballa, Sanctuary Golgota, Calvary, Kakuluk Lahuk no DJ Etsub.

Kampaña ne’e simu mós forma apoiu sira seluk, inklui alojamentu, transporte, empresta ekipamentu, parceria ho fatin atu halo aprezentasaun, asesu ba estúdiu no apoiu ba viajen.

KLAMAR hein katak prezensa iha palco Europa sei aumenta rekoñesimentu internasionál ba grupu no, iha tempu hanesan, promove kultura no identidade Timor-Leste.

Objetivu mak atu aprezenta banda ba públiku foun sira, maibé mós atu hatudu ba ema sira ne’ebé hatene ona kona-ba ita-nia nasaun katak Timor-Leste iha produsaun artístika kontemporánea ne’ebé bele to’o ba públiku internasionál.

“La’ós de’it ami iha esperansa; ami fiar katak tour ida-ne’e sei fó impaktu di’ak tebes. Ema sei hatene sé mak ami no oinsá ami-nia obra. Liuhosi ida-ne’e, ami hakarak promove kultura no identidade Timor-Leste iha mundu, la’ós de’it ba públiku foun, maibé mós ba sira ne’ebé hatene ona ita-nia nasaun. KLAMAR mak Timor no Timor mak KLAMAR, iha nia maneira rasik.”

Depois fila fali mai Timor-Leste, KLAMAR planeia atu servisu ba material ne’ebé produz durante sesaun estúdiu ida ne’ebé planeia hala’o durante tour, ho posibilidade atu lansa EP. Banda hakarak mós kontinua servisu iha estúdiu no fó atensaun ba produsaun álbum daruak.

“Kontinua kria no dedika an ba servisu ne’ebé ita halo. Keta husik ita-nia obra sira la remata, la fó sai istória sira ne’ebé ita hakarak konta. Se ita la konta ita-nia istória rasik, sé mak sei konta? Ita hotu importante tebes iha ekosistema ida-ne’e nia laran. Tan ne’e, kontinua esforsu, tanba buat ne’ebé ita halo ohin bele ema hatene no fó valór ba iha aban,” afirma Titiso Kour-Ara.

Ema sira ne’ebé hakarak apoia inisiativa KLAMAR nian bele kontribui liuhosi kampaña halibur osan iha GoFundMe, ne’ebé disponivel iha: https://gofund.me/29221c6e9

Jornalista: Miguel Caldas

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!