Noticias

Governu Servisu Maka’ás Kombate Jogu Ilisítu Sira iha Timor-Leste

todayJuly 23, 2026 42 1

Background
share close

Díli, 23 Jullu  2026 (RAFA.TL)-  Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, liu husi enkontru semanál ho Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, Kinta-ne’e, deklara zero toleránsia no kompromete Governu sei esforsu aan servisu maka’ás hodi kombate  jogu ilisítu sira ne’ebé espalla iha Timor-Leste.

“Ha’u informa mós ba Prezidente Repúblika,  ha’u servisu hela iha Governu ho instituisaun importante sira atu hamoos tiha jogu online ne’ebé imi mós akompaña iha notísia  sira,” PM Kay Xanana Gusmão informa ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál.

Xefe Governu hatutan iha reuniaun Konsellu-Ministru, Kuarta 22 Jullu 2026,  Governu haruka no aprová tiha lei ida ba Parlamentu Nasionál atu aprová atu fó kbi’it halo dekretu lei kona-bá krimé siberernétika nian tanba mundu  agora iha  problema boot.

“Ha’u mós simu relatóriu ONU nian kona-bá krimé sibernétika nian iha Sudeste Asiatikú no Timor-Leste mós tama iha laran, ne’ebé ha’u nian liafuan mak ne’e komú toleránsia zero, ami sei haka’ás nafatin, iha ona relasaun kooperasaun ho paíz ASEAN nian kona-bá ida-ne’e,” Xanana tenik.

PM Xanana subliña, sidadaun  Xina sira ne’ebé envolve iha kazu jogu online iha Kambodia ne’e mak halai mai fali Timor-Leste no  iha enkontru ho embaixada sira iha Timor-Leste, katak  tenke fó toleránsia zero, ba autór sira ne’ebé envolve iha kazu jogu ilisitú  sira no maské Timor oan la  lakon osan iha jogu online sira ne’e  maibé liuhosi jogu online sira ne’ebé hala’o iha Timor-Leste ne’e halo Timor-Leste nia naran mak sei sai foer.

Jornalista : Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!