Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Empreza nasionál Esperança Timor Oan (ETO) hala’o konsulta públiku faze daruak ho komunidade Kaitehu kona-bá investimentu projetu armazenamentu kombustivel, armazenamentu gas no projetu konstrusaun jetty ETO nian iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Tersa 21 Jullu 2026.
Liquiça, 21 Jullu 2026 (RAFA.TL)- Empreza nasionál Esperança Timor Oan (ETO), Tersa-ne’e, kontinua hala’o konsulta públiku faze daruak ho komunidade Kaitehu kona-bá investimentu projetu armazenamentu kombustivel, armazenamentu gas no projetu konstrusaun jetty ETO nian iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça.
Notísia Relevante: ETO ho ANP Hamutuk ho Tékniku Meiu Ambiente Halo Konsultasaun Públiku Ba Projetu Armazenamentu Kombustivel iha Kaitehu

Xefe Administrasaun ETO, Jacinto Noronha hateten, ETO Sukursál Kaitehu halo tan konsulta públiku hodi kumpri rekizitu lei no rona opiniaun ka feedback informasaun husi komunidade sira relasiona ho projetu boot ida-ne’ebé sei implementa iha futuru.
“Husu no rona komunidade sira nia opiniaun (feedback) kona-bá informasaun saida de’it mak mesiona ho projetu ida-ne’e, hodi nune’e, bele akumula ita-boot sira nia opiniaun sira ne’e hodi bele tau iha konsiderasaun no kontempla iha dokumentu, ida-ne’e mak importante liu,” Xefe Adminstrasaun ETO, Jacinto Noronha hateten.
Administradór Postu-Administrativu Bazartete, João Nacimento Braz ne’ebé partisipa iha konsulta públiku ne’e hatete, prezensa Autoridade Postu nian iha konsulta públiku empreza ETO nian ne’e atu fó apoiu ba investimentu ne’ebé ETO rasik sei investe iha Aldeia Kaitehu, Suku Mota-Ulun.
“Prezensa autoridade nian la’ós atu mai halo impedimentu, maibe apoiu prezensa atu investe no atu rona mós komunidade sira nia hanoin balu kona-bá investimentu ida-ne’e. Investimentu ida-ne’e boot uitoan, ita bele ko’alia kategória karik ne’e kategoria A tanba ne’e presiza konsultasaun públika ida ne’ebé kle’an liu para depois labele fó impaktu ida boot liubá ita nia komunidade sira,” Administradór Bazartete, João Nacimento Braz hateten.
Administradór Bazartete husu tenke haré didi’ak kestaun tasi, kestaun lixu nian, no mós kestaun komunidade sira nia saúde.
Diretór Hersege Konsultivu, Herculano Ivo Lopes Granadeiro hatete, konsulta públiku ida-ne’e tuir lei no empreza tenke kumpri no kompleta rekezitu tomak tanba projetu ETO nian hahú iha kategória A no sei halo faze lubuk ida no faze dahuluk mak tenke halo konsulta públiku.
“Konsulta públiku ne’ebé agora daudaun ita halo ne’e tenke halo nafatin hodi hadi’a no rona no ohin loron ha’u mós rona informasaun no mós ita-boot sira nian preokupasaun, nune’e ami bele mellora fila-fali iha faze environmental impact study (EIS) no environmental management plan (ENP) to’o hetan lisensa ambientál,” hatete Diretór Hersege Konsultivu, Herculano Ivo Lopes Granadeiro.

Iha konsulta públiku ne’e, komunidaade Francisco Varela husi Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun hato’o agradese ba empreza ETO tanba bele halo konsulta públiku ho komunidade ba investimentu ida-ne’e.
“Ami agradese no obrigadu ba ETO tanbasá, tanba bainhira ETO tuun ne’e la mai halo ami sai hanesan vitima. Primeiru sei epliká ba komunidade no autoridade lokál tuur hamutuk kompañia foin ita bele la’o ne’e mak foin hatene katak impaktu pozitivu no negativu husi projetu referé,” Francisco Varela hateten.
Nia mós husu empreza ETO tenke realiza projetu ida-ne’e para bele kria kampu servisu ba joven sira iha aldeia referé nune’e bele ajuda ekonomia no atende nesesidade família nian.
Sorin seluk komunidade Delfin mós hato’o agradese ba ETO ne’ebé ho insiativa di’ak ne’ebé halo sosializasaun ida-ne’e mak importante atu nune’e povu no komunidade sira komprende didi’ak depois mak foin bele implementa.
“Hakarak husu ba ETO bainhira tama iha ne’e ami agradese maibé bainhira presiza trabaladór karik tau netik konsiderasaun ba joven barak sira iha ne’e,” Delfin rekomenda.

Xefe Suku Mota Ulun, Francisco Soares adianta importante liu mak iha liña koordenasaun ne’ebé di’ak hodi labele mosu dezentendimentu bainhira implementa projetu referé.
“Agradese no importante mak ita tenke iha liña koordenasaun ho kompañia ETO ho estadu, estadu mós hanesan ami sira estadu ki’ikoan tuun kraik ne’e, importante ita tenke konsidera malu ba. Sé ita la konsidera malu mosu dezentendimentu balu entaun dalaruma ita-boot sira kontaktu ha’u ha’u dehan lae, Primeiru ita kuandu iha liña koordenasaun ida hanesan ne’e maibé ba futuru tenke iha mós liña koordenasaun,” hatete Xefe Suku Francisco Soares.
Iha konsulta públiku ba daruak ne’e hetan partisipasaun másimu husi autoridade sira Postu-Administrativu Bazartete, Xefe Suku, Xefe Aldeia hamutuk ho komunidade no organizasaun naun governanta sira.
Konsultasaun públiku dahuluk ba investimentu no projetu armazenamentu kombustivel, armazenamentu gas no projetu konstrusaun jetty ETO nian ne’e hala’o ona iha Sábadu 24 fulan-Janeiru tinan 2026.
Konsultasaun públiku dahuluk ne’e envolve Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) no konsultór téknika estudu meiu ambiente ne’ebé iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça.
Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt