Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Institutu Brazileiru de Direito da Familia (IBDFAM) no Eskola Majistratura Estadu Rio de Janeiro (EMERJ) realiza IV Kongresu Internasionál Países Língua Portugesa iha Timor-Leste kona-bá oinsa lori Justisa besik ba povu.
Díli, 08 Jullu 2026(RAFA.TL)- Institutu Brazileiru de Direito da Familia (IBDFAM) no Eskola Majistratura Estadu Rio de Janeiro (EMERJ) realiza IV Kongresu Internasionál Países Língua Portugesa iha Timor-Leste kona-bá oinsa lori Justisa besik ba povu.
Kongresu Internasionál ne’ebé realiza iha Salaun Nobre Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Kuarta ne’e, diskute kle’an liu entre IBDFAM, EMERJ hamutuk ho Ministériu Justisa, Tribunal Rekursu no mos Provedoria dos Direitos Umanus no Justisa (PDHJ), kona-bá oinsá fo protesaun internasionál ba direitu feto no labarik sira nian, kazamentu, uniaun sivíl, direitu fundamentál ba rejistu moris sivíl, adosaun, relasaun familiár, violénsia doméstika, métodu konsensuál ba rezolusaun konflitu, no direitu ba labarik, adolexente, idozu, no ema ho defisiénsia.
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten, nu’udár Xefe Estadu agradese ba Institutu Brazileiru Direitu Família nian, Eskola Majistradu sira Estadu Rio de Janeiro nian, no mós ba forsa nasionál no internasionál sira hotu ne’ebé halo kongresu ida-ne’e sai posivel iha Timor-Leste.
Prezensa hosi reprezentante sira Brazíl, Portugál, Angola, no Timor-Leste hatudu katak kooperasaun jurídika entre nasaun luzófonu sira nu’udar realidade moris no dinámiku.
Xefe Estadu hatutan kongresu ida-ne’e maka konviksaun komún, katak lei tenke iha servisu ba ema sira, liuliu sira ne’ebé vulneravel liu. kongresu ida-ne’e nia laran no inspira serbisu ne’ebé reprezenta fortalesimentu hosi lasu sira ne’ebé halibur povu sira hosi lian portugés, no reafirma kompromisu komún ba promosaun justisa, direitus umanus, dignidade asaun umanu, no estadu direitu, realizasaun kongresu ida-ne’e reprezenta rekoñesimentu importante ba nasaun nia trajetória no ninia integrasaun ne’ebé buras iha komunidade luzófona.
‘’Ha’u simu konvite ida-ne’e ho apresiasaun boot, hodi rekoñese relevánsia hosi inisiativa ida-ne’e hodi hametin diálogu jurídiku iha espasu luzófonu no hodi promove valór sira ne’ebé ha’u sempre defende iha ha’u-nia vida públika tomak. Respeitu ba direitus umanus, hametin estadu direitu, no harii sistema justisa ida ne’ebé aumenta asesivel, inkluzivu, no besik ba sidadaun sira. Ha’u simu konvite onradu ida-ne’e ho konviksaun katak Timor-Leste tenke kontinua sai espasu ba enkontru, kooperasaun, no fahe koñesimentu entre povu sira lian Portugés nian,” José Ramos-Horta hateten.
Ramos Horta afirma, esperiénsia Brazil nian hatudu signifikadu husi aprende, adapta, inova, no harii solusaun hamutuk, hodi respeita identidade no diversidade nasaun ida-idak nian iha konfiansa katak Kongresu ne’e sei marka inísiu ba parseria foun sira entre instituisaun sira ne’ebé reprezenta iha ne’e, hodi kontribui ba hametin sistema justisa nian iha mundu luzófonu tomak.
‘’Tanba bainhira ita hametin justisa, ita mós hametin demokrasia. Bainhira ita proteje direitu família, feto, labarik, no sira ne’ebé vulneravel liu, ita hametin sosiedade ne’e rasik. No bainhira ita hakbesik justisa ba povu, ita mós hakbesik esperansa,” Horta tneik.
Iha fatin hanesan Ministru Justisa, Sergio Fernandes da Costa Hornai hateten, kongresu ida ne’e hanesan momentu importante ida ba diálogu tékniku no akadémiku hodi hametin kooperasaun entre nasaun sira ne’ebé ko’alia lian portugés, ida-ne’e mós hanesan sinál ida hosi konfiansa ne’ebé komunidade jurídika luzofona tau iha instituisaun sira iha país ida-idak nian no iha kapasidade Timor-Leste nian hodi simu inisiativa sira ho relevánsia internasionál aas.
“Justisa ne’ebé serbí duni povu la’ós de’it Justisa ne’ebé deside konflitu sira, nune’e mós Justisa ne’ebé proteje labarik no foin-sa’e sira, ne’ebé respeita feto sira, ne’ebé inklui ema ho defisiénsia sira, ne’ebé fó onra ba idozu sira no ne’ebé komprende realidade konkreta família nian,” Sérgio Hornai afirma.
Kongresu ida-ne’e nia rikusoin, presija iha posibilidade atu haree tema sira-ne’e hosi esperiénsia jurídika no sosiál oioin, esperiénsia brazileiru, esperiénsia portugés, esperiénsia angolana no naturalmente, esperiénsia timoroan ho ninia dezafiu rasik, ninia prátika komunitária, ninia realidade familiár no ninia trajetória konsolidasaun institusionál.
Iha fatin hanesan Presidente IBDFAM, Rodrigo da Cunha Pereira haktuir, nia parte sente onra hodi realiza kongressu internasionál ba dala IV iha Timor-Leste, maske sira nia viajem husi Brazil mai Timor-Leste ho distansia dok maibe iha identidade ne’ebé barak sira hakarak atu expressa iha ne’e
“Direitu família ohin loron nu’udar kestaun direitus umanus nian, no sira mai iha ne’e atu aprende, atu troka esperiénsia kona-bá kestaun ida kona-ba direitus umanus, kona-ba fó protesaun ba família hotu-hotu, ba ema hotu-hotu ne’ebé vulneravel liu.” Hateten Rodrigo da Cunha Pereira.
Nia hatutan Brazíl, Timór la’ós pasadu ne’e de’it; ita hetan kolonizasaun husi Portugál, no iha legadu portugés ida-ne’e kona-ba sistema kodifikasaun, ne’ebé tuir loloos sistema fransés ida, maibé ida ne’ebé Portugál adota.
Iha fatin hanesan Maria Aglae Tedesco Viladro hatete, Eskola Majistradu Estadu Rio de Janeiro nian, ita-nia sentru ba formasaun no dezenvolvimentu profisionál sira ne’ebé serbisu iha Rio de Janeiro, iha Brazíl, iha ámbitu sistema justisa nian. Ba dala uluk, ita iha oportunidade atu fahe no troka koñesimentu no informasaun kona-ba lei brazileiru no sistema legál ho nasaun ida iha kontinente aziátiku. Ba ami brazileiru sira, tanba ne’e maka esperiénsia inovadora ida hodi loke diálogu inter-institusionál sira ho nasaun maun-alin ida hosi Súl Globál.
‘’Diálogu entre nasaun sira ne’ebé fahe interese globál hanesan, ligasaun istóriku hanesan, luta hanesan, no sentidu liberdade hanesan ho igualdade,’ Maria Aglae Tedesco Viladro haktuir.
Kongresu Internasionál ne’e hetan partisipasaun másimu husi alta entidade husi estadu no governu husi países partisipante sira no abertura ofisiál husi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.
Jornalista: Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt